Samoosnaživanje je koncept koji podrazumijeva osobni rast i razvoj vještina koje omogućuju pojedincima što uspješnije izvođenje “životnih akcija”. Točnije, samoosnaživanjem se grade različite socijalne vještine koje pozitivno utječu na samopoštovanje, samoodređenje i osjećaj osobne korisnosti, a sama svrha samoosnaživanja je efikasno djelovanje za samoga sebe (Staples, 2008., Kletečki Radović i sur., 2007., Kletečki Radović, 2008.; svi prema Kletečki Radović i Šušnjara, 2018.).
Važno je naglasiti kako ne postoji završna faza samoosnaženosti, već je samoosnaživanje dinamičan proces koji je sastavni dio života. Istraživanje Staples (2008.; prema Kletečki Radović i Šušnjara, 2018.) je pokazalo kako osobe s većim stupnjem osobne osnaženosti iskazuju viši stupanj samopouzdanja, samopoštovanja i osobnog dostojanstva te iskazuju bolje osjećaje vezane uz sebe same. Osim toga, razvojem osobnih vještina i kompetencija dolazi i do uspješnijih interpersonalnih odnosa.
Samoosnaživanje čini sastavni dio mentalnog zdravlja pojedinca jer mentalno zdravlje uključuje i subjektivan osjećaj dobrobiti i dobru sliku o sebi. Samoosnaživanje moramo njegovati baš zato što na njega možemo utjecati kroz različite pristupe i tehnike, odnosno možemo „vježbati samoosnaživanje“, a ono nam može i pomoći ukoliko se kao osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja susrećemo s različitim predrasudama u društvu. (Kletečki Radović i Šušnjara, 2018.)
Kako se možemo osnažiti?
Osnažiti se možemo kroz prakticiranje pozitivnog samogovora (positive self talk). Na taj način prakticiramo samoohrabrivanje i suosjećanje prema samome sebi. U situacijama kada pogriješimo ili kada nam se dogodi nešto neugodno, često znamo prema sebi biti previše kritični. U tim situacijama moramo naučiti biti nježniji prema sebi. Kada naši bližnji pogriješe i kada se krenu kritizirati, često ih ohrabrujemo, govorimo im da je u redu pogriješiti i da pogreška ne umanjuje njihovu vrijednost. No, kada se radi o nama samima, puno smo oštriji. Kako bi nam bilo lakše manje kritizirati se kada pogriješimo, možemo vježbati pozitivan samogovor. Način na koji ćemo pozitivnije govoriti o sebi moramo pronaći samostalno. Postoje različite tehnike koje možemo koristiti, a naš zadatak je isprobati ih i pronaći ono što nama najviše odgovara.
Prvi korak je osvijestiti kakav uopće samogovor imamo – u kojim situacijama se kritiziramo, kako se osjećamo i ponašamo prema sebi kada pogriješimo, koliko dugo se osuđujemo i koje misli nam prolaze kroz glavu u tim situacijama. Zatim moramo pronaći način pozitivnog samogovora koji nama odgovara. U nastavku donosimo nekoliko prijedloga koji vam mogu pomoći:
- Pisanje dnevnika: pojedinim ljudima odgovara pisanje dnevnika u kojem će bilježiti vlastita postignuća, talente i ono što vole kod sebe. Na papir možeš zabilježiti sve svoje uspjehe i pozitivne karakteristike te ih se s lakoćom podsjetiti za vrijeme teških situacija.
- Pozitivne afirmacije: nekima izgovaranje pozitivnih afirmacija može pomoći da se bolje osjećaju. Afirmacije možeš izgovarati pred ogledalom ili ih zapisati na papiriće koje možeš zalijepiti na vidljivo mjesto.
- Izrada „Vision boarda“: vision board je kreativna tehnika kojom si lakše možemo vizualizirati ono što želimo postići. U ovom slučaju možete iskoristiti ovu ideju kao prikaz onoga u čemu ste dobri i čemu težite. Kroz različite fotografije i citate možete izraditi inspirirajuću ploču koja će služiti kao podsjetnik na vaše vrline i uspjehe.
- Okruženje: okruženje u kojem živimo, odnosno ljudi s kojima se družimo i sadržaj koji konzumiramo može nam uvelike pomoći (ili odmoći) u kreiranju pozitivnog samogovora. Zapratite inspirirajuće profile na društvenim mrežama, odpratite one zbog kojih se osjećate lošije, družite se s ljudima koji su pozitivni i koji se poštuju te čitajte pozitivan sadržaj.
Na internetu možeš pronaći još hrpu kreativnih ideja koji mogu pomoći u razvijanju pozitivnog samogovora. Ako ne možeš samostalno pronaći adekvatnu tehniku pozitivnog samogovora i ako se ne možeš samostalno nositi s izazovima, uvijek možeš pronaći stručnu pomoć i podršku. Stručnjaci su obrazovane osobe koje nam mogu pronaći u pronalasku alata za suočavanje s teškoćama i biti nam podrška.
Imaj na umu da je samoosnaživanje proces i da je za njega potrebno vrijeme. Zato budi strpljiv i nemoj biti prestrog prema sebi 😊
Literatura:
- Kletečki Radović, M. i Šušnjara, M. (2018). Kvalitativna evaluacija primjene NLP-a u samoosnaživanju osoba sa psihosocijalnim teškoćama. Ljetopis socijalnog rada, 26(1), 81-105.
Autor: Dorotea Jauk