Što smo postigli? Kako nam je bilo? #mentalnozdravljezasve!

Projekt “Mentalno zdravlje za sve!” uspješno smo priveli kraju. Pandemija je produžila trajanje projekta, no vjerujem da nas je to još više ohrabrilo kako bi pripremili kvalitetan projekt za naše sudionike.

Danas sve više govorimo o važnosti mentalnog zdravlja, tomu je nažalost pridonjela i sama Covid-19 pandemija jer smo zahvaljujući njoj shvatili da svatko od nas može imati problem sa mentalnim zdravljem, te o njemu treba brinuti na isti način kao što brinemo o našem fizičkom zdravlju. Nema sramote i još manje, nema srama, mentalno zdravlje je bitno!

Kroz projekt smo htjeli saznati stavove i mišljenja mladih o mentalnom zdravlju, te smo upravo to i ispitali kroz online anketu. Cilj je bio doprijeti do 1500 mladih, no sa veseljem možemo reći da smo tu brojku i ispunili i premašili. To nam je odmah dalo do znanja da mladi jesu zainteresirani za tu temu, te da imamo svoje stavove i mišljenja.

Naš sljedeći korak je bio okupiti 90 mladih na konferencijama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Na konferencijama smo razgovarali o temamam vezanim za mentalno zdravlje ( što je mentalno zdravlje, postoji li diskriminacija osoba koje imaju poteškoće u mentalnom zdravlju i slično). Ovim projektom nismo htjeli samo ostati na međusobnim raspravama, željeli smo ići korak dalje i to smo učinili sa radionicama o zagovarnju i medijima. Kroz te radionice cilj nam je bio osvjestiti mladima da i oni mogu sudjelovati u donošenju politika i zakona, te smo im dali alati i načine na koji oni mogu sudjelovati na donošenje istih.

Naše konferencije i radionice su dokaz da postoje mladi koji su motivirani za sudjelovanje u promjenama, samo ih je potrebno osposobiti odnosno pokazati načine na koje mogu sudjelovati i ohrabriti ih da sudjeluju u promjenama.

Na svakoj konferenciji smo radili na zagovaračkom dokumentu koji možete pronaći u nastavku ovog teksta.

Zagovarački dokument je prvi korak u borbi za promjenama u našoj zajednici.

# Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+

Mentalno zdravlje za sve! #izvještaj sa konferencije

U današnje se vrijeme, a posebice u razdoblju pandemije uzrokovane Covid-19, puno raspravlja o mentalnom zdravlju te načinima održavanja dobrog mentalnog zdravlja. Koliko je važan javni diskurs o mentalnom zdravlju, senzibiliziranje javnosti te poticanje građana na očuvanje i brigu o vlastitom mentalnom zdravlju, najbolje su predstavili akteri Eramus+ projekta pod nazivom „Mentalno zdravlje za sve!“. Projekt je proveden od strane udruge Aktivni građani, s partnerima Udruga studenata psihologije „Psirius“, Društvom studenata socijalnog rada te Svjetskim savezom mladih Hrvatske, a sufinanciran je sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Konferencije u okviru projekta održane su u 3 grada, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a sadržavale su široku lepezu stručnjaka, radionica, panel predavanja te osmišljavanja zagovaračkog dokumenta za unaprjeđenje državne skrbi o planu mentalnog zdravlja.                       

# odgovori sudionika što je za njih mentalno zdravlje

Konkretno, konferencija u Zagrebu, održana dana 09.04.2021. u Zagrebu, započela je uvodnom riječi od strane predsjednice udruge Aktivni građani, pri čemu smo, osim upoznavanja s temeljima i svrhom projekta, mogli ponešto naučiti i o Erasmus+ projektima te projektima Solidarnosti, koje zagovara Europska unija. Nakon toga, kolegice iz udruge Psirius provele su nekoliko pomno osmišljenih, kreativnih i interaktivnih radionica, kojima su sudionicima konferencije približile značenje sintagme „mentalno zdravlje“, načine očuvanja mentalnog zdravlja, ali i mitove koji su česti pri retorici o teškoćama na planu mentalnog zdravlja.

# okrugli stol

Također, na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta „Mentalno zdravlje za sve!“, a čija je svrha bila dobiti uvid u stavove mladih osoba o mentalnom zdravlju. Iznimno informativni i senzibilizirani o području mentalnog zdravlja bili su i govornici na panel raspravi u okviru konferencije; mag.psych. Luka Juras, mag.psych. Tena Rak, izv.prof.dr.sc Ana Petek te izv.prof.dr.sc. Marijana Kletečki Radović.  Na panel raspravi, moderiranoj od strane članice udruge Aktivni građani, govorilo se o javim politikama koje

# Jelena Slavić Miljenović, radionica o zagovaranju

utječu na promociju mentalnog zdravlja, važnosti multidisciplinarne suradnje u prevenciji i liječenju teškoća mentalnog zdravlja, kao i o važnosti psihosocijalnih tretmana. Nastavno na govor o važnosti kreiranja javnih politika o mentalnom zdravlju, predavanje o zagovaranju, pokretanju promjena i važnosti javnog diskursa o relevantnim temama, održala je Jelena Slavić Miljenović.  U sklopu tog predavanja, imali smo prilike međusobno podijeliti ideje i rješenja za probleme vezane uz mentalno zdravlje mladih u Republici Hrvatskoj, koja su kasnije služila u svrhu izrade zagovaračkog dokumenta.

Konferencija, održana uz poštivanje svih epidemioloških mjera, bila je edukativna, sadržajno prožeta recentnim informacijama i podacima o mentalnom zdravlju te očuvanju istog. Ono što je dodatno obogatilo konferenciju su interaktivne radionice i rasprave o idejama i perspektivama sudionika konferencije o značenju mentalnog zdravlja. Iako se mentalno zdravlje i njegovo očuvanje razlikuju individualno, naglasak je ove konferencije da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, da je odgovornost svakoga od nas progovarati o važnosti brige o mentalnom zdravlju, te da je krucijalno prihvaćati osobe s teškoćama mentalnog zdravlja i poticati njihovo punopravno sudjelovanje u životu zajednice.

# Projekt je sufinanciran sredstvima programa Europske unije Erasmus +

Kako raditi s osobama s intelektualnim teškoćama?

Osobama s intelektualnim teškoćama smatraju se sve osobe koje na testu inteligencije ostvaruju rezultate niže od 69 bodova. Dijagnoza je to koja se stječe rođenjem te se ne liječi. U medicinskom smislu naznačava se imenom mentalna retardacija te se dijeli na četiri stupnja:
1. blaga mentalna retardacija – osobe s dijagnozom blage mentalne retardacije zaostaju za svojom dobnom skupinom, ali velika većina završava osnovnoškolsko i prilagođeno srednjoškolsko obrazovanje

2. umjerena mentalna retardacija – osobe s dijagnozom umjerene mentalne retardacije imaju očigledne teškoće u govoru i dostizanju osnovnih parametara razvoja, ali danas uz asistenciju mogu završiti osnovnoškolski program, te pohađati različite vrste dnevnih boravka ili radnog osposobljavanja za samostalno izvršavanje osnovnih radnji

3. teška mentalna retardacija – osobe koje imaju dijagnozu teške mentalne retardacije imaju teže teškoće od osoba s umjerenim teškoćama te najčešće ne završavaju osnovnoškolsko obrazovanje

4. duboka mentalna retardacija – osobe s dijagnozom duboke mentalne retardacije su najčešće nepokretne te dožive kraću životnu dob.

Važno je naglasiti da se, unatoč medicinskim nazivima, termin “mentalna retardacija” danas ne koristi prilikom adresiranja ove skupine jer je duboko stigmatizirajuć, pri čemu na prvo mjesto stavlja teškoću, a ne osobu. Umjesto toga koristi se sintagma “osoba s intelektualnim teškoćama” za odrasle osobu te “djeca s teškoćama u razvoju” za osobe mlađe od 18 godina.

Iako promjena načina adresiranja pomaže ovoj skupini, ona nije dovoljna. Naime, valja pripaziti da se u svakom postupanju prema osobi s intelektualnim teškoćama, kao i komunikaciji, pristupa s dostojanstvom i poštovanjem. Ono što smo poticali kroz cijeli projekt, a nastavljat ćemo poticati u budućnosti je:

  1. Odraslim osobama s intelektualnim teškoćama koje su znatno starije od nas potrebno je obracati se s Vi, pogotovo u slučaju da se oni na taj način obraćaju vama.
  2. Ako niste dobro razumijeli osobu s intelektualnim teškoćama, što se često događa s specifičnih govornih teškoća pojedinih osoba s invaliditetom, potrebno je zatražiti da osoba ponovi rečeno kako biste bili punopravno uključeni u razgovor, a ne se praviti da ste razumijeli poruku.
  3. Potrebno je osobama s intelektualnim teškoćama dopustiti da do kraja  izgovore sve što su naumili bez obzira koliko to vremena oduzelo.
  4. Potrebno je obratiti pažnju na interese osobe s intelektualnim teškoćama, a izbjegavati generaliziranje i podrazumijevanje da sve osobe iz ove skupine zanima isto.
  5. Izbjegavajte upotrebu sarkazma, ironije i preteških riječi za koje smatrate da ih osobe s intelektualnim teškoćama možda neće razumijeti.
  6. Iako se može činiti da su dobno na nižoj razini, odraslim osobama s intelektualnim teškoćama potrebno je obracati se što je više moguće u skladu s kronološkim godinama – izbjegavati način obraćanja koji je djetinjast i primjeren vrtićkoj dobi djece.

Projekt Filcaj solidarnost provodi skupina mladih studenata socijalnog rada preko udruge Aktivni građani. Financira ih Agencija za mobilnost I programe Europske unije preko fonda Europske snage solidarnosti.

Članovi projektnog tima “Filcaj solidarnost”

Kao što kontinuirano naglašavamo, projekt “Filcaj solidarnost” provodi skupina mladih studenata socijalnog rada odnosno socijalne politike. To znači da su mladi samostalno raspisali, prijavili te trenutno vode ovaj projekt. Ovaj nastavak bloga iskoristiti ćemo kako bismo predstavili svakog člana tima i njegove uloge u realizaciji projekta.

Tamara Galinec sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada, trenutno na diplomskom studiju socijalne politike. U projektu ima ulogu objavljivanja na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Kroz ovaj angažman, podiže vidljivost projekta te dijeli rezultate koje postižemo sa širom  javnošću. Osim rada na dustvenim mrežama, pomogla je u raspisivanju projekta i to u pitanju vidljivosti projekta.

Martin List također je prvostupnik socijalnog rada te na diplomskom studiju socijalnog rada. Od početka je dao ideju provedbe projektnih aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici. U projektu je zadužen za komunikaciju s našim partnerom Osnovnom školom Dubrava u Vrbovcu. Martin dolazi iz mjesta Dubrava te zbog poznavanja zajednice lakše dolazi do svih kontakata koji su nam bitni za ostvarenje projekta. Osim komunikacije sa školom, Martin ima ulogu prijevoza materijala, pisama i dokumenata te djelatnice Ozane koja je uživo prenijela znanje filcanja u školi Dubrava.

Mate Lasić na diplomskom je studiju socijalne politike, a na ovom projektu sudjeluje u vidu kupovine materijala i drugih potrebnih troškova za provedbu projekta te čuvanju računa troškova. Sudjeluje i na sastancima i aktivnostima na kojima prisustvuju svi članovi tima.

Jelena Dabro studentica je socijalnog rada. Od početka projekta imala je značajnu ulogu u raspisivanju projekta. Tijekom trajanja projekta piše blogove vezane uz projekt za web stranicu. Osim toga, potiče i smišlja kreativne aktivnosti našeg projekta poput slanja pisama, radionicu izrade ovca te izradu ekološki prihvatljivih vrećica. Trenutno organizira diseminacijski event za naš projekt.

Ivona Tomurad sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada te studentica diplomskog studija socijalne politike. Voditeljica je projekta “Filcaj solidarnost”. Ova uloga podrazumijeva zadatke koordinacije projektnih aktivnosti, sastanke s partnerima te nadzor i izvještavanje o projektnim aktivnostima, financijama i diseminaciji rezultata. Zajedno s Tamarom provodi i vidljivost projekta. Također je imala veliku ulogu u  raspisivanju projekta.