Iza nas je još jedan uspješan projekt solidarnosti! Petero mladih su od 1.1.2022. pa do 30.6.2022. provodili projekt „Perspektivu promijeni, razumijevanje pokreni!“ financiran od sredstava Eurospke unije u sklopu “Europskih snaga solidarnosti”.
Cilj projekta je bio povećati inkluziju osoba s invaliditetom, odnosno kod naših najmlađih promijeniti perspektivu gledanja na osobe s invaliditetom kako bi podignuli svijest o osobama s invaliditetom te time pokrenuli razumijevanje za iste.
Aktivnosti koje smo provodili su uključivale radionice s djecom o različitim temama kao što su teme vezane za osobe koje su slijepe, koje pate od motoričkih poteškoća ili koje imaju poteškoće kao što su ADHD i disleksija. Važno nam je bilo djeci približiti ne samo poteškoće s kojima se osobe s invaliditetom nose, nego im približiti i osobe s invaliditetom kako bi osvijestili da čak i ako osoba ima različitih poteškoća ona je i dalje osoba i na takav način se moramo prema njoj i odnositi.
Osim pokretanja razumijevanja za osobe s invaliditetom kod djece i učenja nečeg novog, rezultat projekta je i priručnik namijenjen profesorima i stručnim suradnicima koji rade sa djecom, te žele provoditi radionice koje smo mi proveli s ciljem inkluzije osoba s invaliditetom.
U nastavku se nalazi priručnik koji možete pogledati klikom na poveznicu.
Prvi ESD Modul 1 (Što su klimatske promjene i kako će utjecati na mene?) projekta AccESD održan je 10. listopada 2022. u Wespa Spacesu u Zagrebu (Hrvatska). Glavni organizatori bili su Aktivni Građani i Akcelerator za održivo društvo (ACC) koji su predstavili kako klimatske promjene utječu na današnje društvo. S druge strane, sudionici koji su predstavljali projektne partnere aktivno su doprinijeli radionici kroz interakciju i razmjenu ideja, koncepata i iskustava što je dodatno razvilo raspravu. Tijekom radionice sudionici su jačali međusobne odnose kroz igre upoznavanja popularno zvane icebrekeri, koristili interaktivni online alat za rješavanje kviza i interaktivno sudjelovali u radnim grupama. Zanimljivo je da su sudionici otkrili takozvani kayaktivizam kao korisnu sportsku aktivnost u borbi protiv klimatskih promjena u lokalnoj zajednici. Na kraju radionice, sudionici su ispunili evaluacijski obrazac koji će dodatno pomoći u organizaciji nadolazećeg ESD Modula 2 – Što je uzrok klimatskih promjena?. S obzirom da su četiri od pet partnera prvi put uključeni u Erasmus+ sport projekte, ovaj događaj je svojevrsni uspjeh partnera za međunarodnu suradnju u području sporta.
Sljedeća radionica održat će se u Budimpešti (Mađarska), a domaćin će biti partneri BAIS. BAIS (Budapest Association for International Sport) je vrijedan partner koji će pružiti svoje stručno znanje o ovoj temi i svi se veselimo ovom susretu.
The first ESD Module 1 fulfilled expectations!
The very first ESD Module 1 (What is climate change and how will it affect me?) of the AccESD project was held on 10 October 2022 in Wespa Spaces in Zagreb (Croatia). The main organisers were Active Citizens and Sustainable Society Accelerator (ACC) who presented latest updates on how climate change affects today’s society. On the other hand, participants representing project partners actively contributed to the workshop through interaction and exchange of ideas, concepts and experiences which furtherly developed discussion. During the workshop, participants strengthened relationships with each other through icebreakers, used interactive online tool for taking a quiz and interact in work groups. Interestingly, participants discovered kayaktivism as a useful activity to tackle climate change in local community. At the end of the workshop, participants filled the evaluation form which will further support organisation of the upcoming ESD Module 2 – What’s the cause of climate change?
Given the fact that four out of five participating partners are newcomers, this event is a valuable milestone for international cooperation in the field of sport.
The next workshop will be held in Budapest (Hungary) and host by BAIS partners. BAIS (Budapest Association for International Sport) is a worthy partner who will provide their expertise on this topic and we all look forward to this meeting.
Dana 18. rujna 2022. održan je uvodni sastanak kojim je iniciran početak Erasmus+ Sport projekta Accelerating Education on Sustainable Development – Accelerating Education on Sustainable Development – AccESD.
Sudionici sastanka bili su predstavnici svakog od partnera na projektu: Akcelerator za održivo društvo (ACC), Aktivni građani (AC), Budapest Association for International Sports (BAIS), Kajakaško društvo Brkati Som (KDBS) i KKK Mladost (Mladost). Tijekom sastanka partneri su se upoznali s upravljanjem projekta, administracijom, koordinacijom, komunikacijom i financijama. Svaki projektni partner izrazio je zahvalnost na sudjelovanju u projektu i veseli se nadolazećim aktivnostima. Nadolazeća projektna aktivnost je ESD Modul 1 u Zagrebu, gdje je domaćin organizacija Aktivni građani. Ovo će biti prvi modul obuke u projektu gdje će sudionici naučiti “Što su klimatske promjene i kako će utjecati na mene?”.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije u sklopu Erasmus+ sport programa u iznosu od 60.000 EUR. Projekt AccESD započeo je u lipnju 2022. Akcelerator održivog društva (ACC) ima za cilj ubrzati provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDGs) uspostavom suradničke mreže masovnih sportskih klubova i organizacija civilnog društva aktivnih na području održivog razvoja. Zajedno su u većoj mogućnosti doprinijeti Europskom klimatskom paktu koji je inicijativa na razini EU-a koja poziva ljude, zajednice i organizacije da sudjeluju u klimatskim akcijama i izgrade zeleniju Europu. Ovaj projekt otključava golemi neiskorišteni potencijal sportskih klubova na lokalnoj razini za doprinos održivom razvoju u lokalnim zajednicama. Projekt AccESD pridonosi izgradnji kapaciteta sportskih klubova na lokalnoj razini za transnacionalni i međusektorski rad u području održivog razvoja. Konkretnije, projekt AccESD omogućuje članovima osoblja u sportskim klubovima da steknu vrijednosti, znanja i vještine potrebne za oblikovanje svoje organizacije i njezinih aktivnosti na održiv način kroz obrazovni proces koji uključuje organiziranje lokalnih akcija kao sredstva multipliciranja učenja za transformaciju unutar lokalne zajednice. Edukacija djelatnika sportskih klubova dopunjena je lokalnim akcijama koje sportski klubovi organiziraju za građane u svojim lokalnim zajednicama. Cilj je promicati održive prakse u lokalnoj zajednici, a u isto vrijeme promicati zdravstveno usmjernu tjelesnu aktivnost i socijalnu uključenost ugroženih građana, te učiniti sportske klubove atraktivnijim i prepoznatijim po dobrom radu u lokalnoj zajednici.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice. Njene prednosti su zaista mnogobrojne, bilo da ih želimo koristiti u poslovne ili privatne svrhe. Omogućuju dijeljenje mnogobrojnih različitih informacija, omogućuju nam zabavu, razonodu, učenje, povezivanje s drugima i mnogo toga drugoga. Mogli bi reći da u njima možemo pronaći baš sve u vrlo kratkom vremenu. No, baš zbog te dostupnosti i neprestane navale novih sadržaja, društvene mreže mogu biti sklizak teren za razvoj nezdrave navike učestalog provođenja vremena na njima.
Upravo zbog toga, “Social media detox” ili tzv. odmor od društvenih mreža postao je sve zastupljenija tema mnogobrojnih članaka i tekstova čija tematika obuhvaća zdravlje pojedinca i cjelokupnog društva.
Odmor od društvenih mreža je određeno vrijeme u kojem ne koristimo društvene mreže. Vrijeme koje želimo provoditi bez društvenih mreža može biti proizvoljno, od primjerice jednog dana, pa sve do nekoliko mjeseci. Kako bi mogli osigurati da društvene mreže imaju pozitivan utjecaj na nas i naše zdravlje, važno je da budemo svjesni načina na koje ih koristimo. No, moramo zapamtiti kako jedan odmor neće dovesti do dugotrajnih promjena navika u korištenju društvenih mreža, ali će nam omogućiti svojevrsno resetiranje, mali odmak od često negativnih okidača na društvenim mrežama.
Kako bi znali kada uzeti pauzu, najbolje je slušati samog sebe. Osluškivati svoja raspoloženja i emocije, misli koje se javljaju tijekom provođenja vremena na društvenim mrežama, primjećivati radnje i produktivnost kroz dan. No, ukoliko primijetimo da stalno uspoređujemo svoj izgled i život s različitim profilima, ukoliko nas sve počinje živcirati, ako je odlazak na društvene mreže prva i zadnja stvar koju napravimo u danu – vrijeme je za pauzu. Također, kada neprestano scrollamo i kada ne možemo uživati u aktivnostima bez da ih odmah objavimo na društvenim mrežama – vrijeme je za pauzu.
Probaj se okušati u sljedećem izazovu. Uzmi samo tjedan dana i pokušaj vidjeti koje promjene ćeš primijetiti.
Dan 1.: Otprati profile bez pozitivnog, inspirativnog ili poticajnog utjecaja na tvoj život.
Dan 2.: Nemoj gledati u telefon do ručka.
Dan 3.: Nemoj gledati u telefon barem dva sata prije odlaska u krevet.
Dan 4.: Napiši pismo ili pošalji razglednicu prijatelju ili voljenoj osobi.
Dan 5.: Izađi navečer s društvenom, druži se, a mobitel ostavi kod kuće.
Dan 6.: Nemoj gledati ni objavljivati ništa na društvenim mrežama.
Dan 7.: Isključi telefon na cijeli dan.
Samo tjedan dana. Probaj se u tom periodu posvetiti više sebi i onim stvarima koje te uveseljavaju. Ako ne uspiješ – nema veze, probaj ponovo.
U sklopu Erasmus+ projekta – YouthReach na kojem su Aktivni građani jedni od partnera, sudjelovali smo na drugom transacionalnom sastanku u Modeni, Italiji.
Sastanak se održavao u razdoblju od 28.-30. ožujka 2022.
Kroz tri dana sa partnerima smo prošli teme vezane za prikupljeni sadržaj vezan uz mlade, NEET populaciju, postojeće prakse i slično.
Radili smo dizajniranju treninga koji će se održati u lipnju u Francuskoj, te smo se dotaknuli kreiranja metodologije koju ćemo koristiti u sljedećim aktivnostima na projektu.
Ovaj susret bio je odlična prilika za produbljivanje naših znanja vezanih za teme kojima se bavimo na projektu, upoznavanje naših partnera, te razmjenu iskustva koje imamo, a tiču se mladih i načina dopiranja do njih.
U posljednje vrijeme, mentalno zdravlje je tema o kojoj možemo puno čitati i slušati. Sve više se naglašava koliko je mentalno zdravlje važno i koliko moramo u njega ulagati. Potrebno je postaviti si pitanje- što JA mogu učiniti da budem mentalno zdrava osoba? Što uopće čini mentalno zdravu osobu? Jesu li to osobe koje se uvijek osjećaju sretno, koje se dižu rano ujutro i budu produktivne cijeli dan? Osobe koje svaki problem s kojim se susretnu riješe u pet minuta? Koje uvijek imaju osmijeh na licu? NE. Mentalno zdrave osobe se susreću sa nizom emocija, kao i svi, s ugodnim i neugodnim emocijama. Razlika je u tome što mentalno zdrave osobe neugodne emocije ne potiskuju, već ih prihvaćaju i izražavaju. Imaju visoku razinu svijesti o svojim emocijama, znaju prepoznati kako se osjećaju, što je dovelo do toga i prihvaćaju ih. Također, imaju osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja. Sposobni su nositi se sa svakodnevnim izazovima i neugodnim situacijama, prilagoditi im se i usprkos njima, dobro funkcionirati. Mentalno zdrave osobe sudjeluju u aktivnostima koje im pomažu u osobnom razvoju i napretku i općenito su zadovoljne sobom i svojim životom.
Kako to možemo postići?
Redovitom brigom o sebi, odnosno održavanjem redovite mentalne higijene možemo uvelike spriječiti ili umanjiti probleme mentalnog zdravlja. Svakodnevnim malim postupcima možemo očuvati vlastito mentalno zdravlje i pozitivno utjecati na njega. Ne postoji univerzalni recept na koji način brinuti o vlastitom mentalnom zdravlju, ne postoje koraci i savjeti koji uvijek pale i koji vrijede za svakoga. Svatko mora pronaći ono što najbolje odgovara za njega. No, možemo ti ponuditi neke prijedloge i smjernice kako bi znao/la od kuda krenuti.
Posveti pažnju svojem tijelu → ovim prijedlogom ne želim tjerati na upis u teretanu ili na svakodnevno iscrpno vježbanje nakon kojeg ćeš se probuditi s upalom mišića. Ono što želim jest da brineš o svojem fizičkom zdravlju, koje uvelike utječe i na mentalno. Odlazi na redovite zdravstvene preglede, posjeti doktora ako nešto nije u redu, probaj uspostaviti zdrav odnos s hranom, naspavaj se i odmori kada ti je to potrebno te pronađi fizičku aktivnost u kojoj ćeš uživati! Probaj uspostaviti zdrave navike kojim ćeš pozitivno utjecati na fizičko zdravlje (a time i na mentalno).
Održavaj međuljudske odnose → ljudi su društvena bića kojima su za preživljavanje potrebni upravo drugi ljudi i društvo, a osjećaj pripadanja je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Dobri međuljudski odnosi uvelike utječu na održavanje mentalnog zdravlja. Provodi vrijeme s onima u čijem se društvu osjećaš ugodno, slobodno i podržano. Probaj, ako to želiš, ponovo izgraditi odnos s nekime i uspostaviti nova prijateljstva.
Izdvoji vrijeme za aktivnost u kojoj uživaš → često smo pretrpani različitim obavezama, rasporedi su nam gusti i nemamo vremena za ništa. No, za očuvanje mentalnog zdravlja važno je pronaći nešto za sebe, neki hobi ili aktivnost koju volimo. Ta aktivnost nam pomaže da se nakratko odmaknemo od svih tih obaveza i ‘moranja’, osjećat ćemo se ispunjeno, a samopouzdanje će nam narasti. To mogu biti aktivnosti poput: crtanja, plesanja, fotografiranja, čitanja, planinarenja, pletenja, pisanja i dr. Također, možeš probati naučiti i savladati neku novu vještinu. Time ćeš nahraniti svoj mozak i osjećat ćeš se zadovoljnije. Važno je samo da u tome uživaš 🙂
Pomogni nekome → pitaj prijatelja treba li pomoć oko nečega, pitaj stariju osobu u susjedstvu možeš li što učiniti za nju/njega, iskušaj se u volontiranju… Probaj napraviti nešto za nekoga, probaj nekome olakšati dan 🙂 Kada nekome pomognemo, kada na neki način doprinosimo zajednici u kojoj živimo, osjećamo se korisno i ispunjeno.
Just as ripples spread out when a single pebble is dropped into water, the actions of individuals can have far-reaching effect.
– Dalai Lama
Potraži pomoć → ponekad se nađemo u situacijama u kojima je malo teže nego inače. Uobičajene stvari koje su uvijek uspijevale, više ne pale. U takvim situacijama je najbolje potražiti pomoć stručnjaka. Potražiti pomoć nije znak slabosti, upravo suprotno, traženje pomoći je znak naše svjesnosti i zrelosti. Priznati samome sebi da postoji problem i odvažiti se suočavanju s njime je jedan od najtežih i najhrabrijih poteza koje možemo napraviti za svoje mentalno zdravlje. Psihički poremećaji nisu jedine situacije u kojima je potrebno potražiti pomoć stručnjaka!
Rad na mentalnom zdravlju je proces koji nikada ne završava i redovitim održavanjem uspostavljenih zdravih navika možemo očuvati svoje mentalno zdravlje zdravima 🙂
Važno je naglasiti kako se život sastoji od uspona i padova, stoga ne budi prestrog/a prema sebi kada negdje zapne.
Ljudi često tragaju za svojom ‘boljom polovicom’, za onom suđenom osobom koja će im pružati ljubav kakvu su oduvijek sanjali i koja će ih prihvaćati upravo onakvima kakvi oni jesu, sa svim svojim manama i vrlinama.
Ali, što je sa prihvaćanjem samoga sebe? Nije teško prihvatiti svoje dobre strane, ali što je s onim ‘malo manje dobrim stranama’? Zar bismo i njih trebali prihvatiti? Zar se ne bismo trebali truditi mijenjati ih?
Što je samoprihvaćanje?
Samoprihvaćanje je stanje potpunog prihvaćanja samoga sebe, odnosno prihvaćanje svih aspekata sebe, bez ikakvih uvjeta ili iznimaka. To je stanje u kojem prihvaćamo svoje dobre osobine, kao i osobine s kojima nismo toliko zadovoljni. Potrebno je prigrliti i osobine s kojima nismo zadovoljni kako bi ostvarili potpuno samoprihvaćanje. Zadovoljstvo onime što jesmo, osjećaj vlastite vrijednosti i samopoštovanje. Ljubav prema sebi.
Zbog čega prihvaćati, a ne mijenjati?
Postavlja se pitanje: zašto bi trebali prigrliti svoje mane i osobine koje želimo promijeniti? Zbog čega prihvatiti nešto što nam se ne sviđa?
Kada ‘mrzimo’ svoje nedostatke i kada smo isfrustrirani svojim manama i ‘lošim’ osobinama koje nam ponekad ne dopuštaju dolazak do željenog cilja, želimo ih što prije promijeniti. U tim situacijama često smo usmjereni samo na njih i tada one dolaze do izražaja, zaokupiraju naš um i srce i postaju veće nego što zaista jesu. U tim trenucima postaje teško pronaći one osobine s kojima smo zadovoljni. S druge strane, kada ih prihvaćamo, ne dopuštamo da nas te osobine definiraju i ne dopuštamo im da zauzmu naš um. Shvatimo da naša vrijednost nadilazi naše osobine i postupke, te da vrijedimo upravo takvi kakvi jesmo.
Voljeti se i prihvaćati se u potpunosti ne znači prestati raditi na sebi, čak naprotiv – prihvaćanje sebe je ključ za promjenu. I upravo zato je prvo potrebno prihvatiti se. Kada se prihvaćamo, tada nismo više fokusirani samo na ono loše, nemamo nagon za što bržom i drastičnijom promjenom. Možemo se fokusirati na proces i uživati u njemu, a pritom se voljeti u potpunosti. Promjena je tada puno lakša jer se ne zamaramo krajnjim rezultatom. Zadovoljni smo samim sobom ovdje i sada, a svaki napredak je još jedan dodatni plus.
Ljudi često smatraju da ako se u potpunosti prihvate, više neće imati motivaciju za mijenjanjem na bolje i za rad na sebi. Uvriježeno je mišljenje da će nas upravo nezadovoljstvo prema sebi motivirati na promjenu. Nadamo se da će nas neugodne emocije, ljutnja, mržnja prema sebi i samokritičnost motivirati na promjenu, da će nas potaknuti na rad na sebi. No, upravo suprotno. U takvim situacijama energiju je veoma teško usmjeriti na promjenu, već ju trošimo na neugodne emocije i samokritičnost. Tada je naš um zaokupiran i teško je pokrenuti promjenu. Ako ju i pokrenemo, često nas i najmanja prepreka vraća na početak- isfrustriranost i nezadovoljstvo.
Za kraj
Često se događa da osobe oko sebe, svoje bližnje, prihvatimo i volimo takve kakvi jesu. Nismo toliko strogi prema bližnjima, podupiremo ih u teškim trenucima i pomažemo da se osjećaju bolje. Zašto smo onda prema sebi toliko strogi? Zašto svojim bližnjima u teškim trenucima ne govorimo “da, totalni si promašaj”, “ionako nikad ne bi uspio” i slično? Jer znamo da im na taj način nećemo pomoći i da će se osjećati još nezadovoljnije. Zbog čega to onda govorimo sebi? Zbog čega si šaljemo negativne poruke koje bližnjima nikada ne bi? Pokušaj gledati na sebe kao na svog najboljeg prijatelja- voliš ga iako je nekada naporan 🙂
Pokušaj se voljeti i biti strpljiv/a prema samome sebi, što je najgore što se može dogoditi?
Stigla nam je Nova 2022. godina. Malo je reći da je prethodna bila stresna i burna. Svaku Novu godinu iščekujemo s dozom znatiželje i nadanja da će biti bolja, sretnija i lakša. Također, svaku Novu godinu donosimo nemali broj ciljeva kojim želimo okrenuti cijeli svoj svijet naglavačke, dobro ga protresti i ponovo posložiti. Često u prvom mjesecu imamo veliku motivaciju za promjenom, odlučni smo u mijenjanju sebe i svog načina života. Redovito vježbati, izbaciti svu nezdravu hranu iz svoje prehrane, prestati pušiti, promijeniti posao, položiti sve ispite na vrijeme, prestati provoditi vrijeme na društvenim mrežama i još mnogo takvih i sličnih primjera. No, kada odjednom naša razina motivacije padne, kada posustanemo jedan ili dva dana- sve pada u vodu. Grizemo se, ljuti smo na sebe jer nismo uspjeli, razočarani jer nam ništa ne ide od ruke, jer promjenu nikada nećemo napraviti. Prekasno je, gotovo je, nema više smisla, ionako ne bi nikada ni uspio/uspjela. Zvuči poznato? Koliko smo se puta pokušali promijeniti i nismo uspjeli?
Što učiniti da ovaj put bude drugačije?
Donosimo ti tri koraka koja možeš poduzeti već danas, a uvelike će promijeniti tvoju sutrašnjicu.
Odluka o promjeni
Kada odlučimo uvesti neke promjene, uvijek želimo krenuti s određenim danom. Najčešće je to 1. dan mjeseca ili ponedjeljak. Oni nam označavaju neki početak – početak godine, početak novog godišnjeg doba ili početak tjedna, kada će se sve promijeniti. No, ponedjeljak nije magičan dan u kojem se ostvaruju svi naši ciljevi i želje. Upravo suprotno, promjenu možemo započeti kada god to želimo. Svaki dan je prilika za nešto novo. Mi ljudi često razmišljamo o budućnosti, brinemo se i puno planiramo. Zamaramo se sutrašnjim danima, a protratimo vrijeme koje nam je trenutno na raspolaganju- danas i sada. Okrenuti se svakom danu zasebno, živjeti dan po dan i iskoristiti ga najbolje što možemo je ključ koji vodi ka promjeni.
Promjena načina razmišljanja
Ljudski mozak funkcionira temeljem prethodnih iskustava. Ukoliko smo u prošlosti bili neuspješni, mislit ćemo da će tako biti i ovaj put, kao i svaki sljedeći. Također, previše se oslanjamo na motivaciju koja je privremena. Neke dane imamo visoku razinu motivacije, napravimo i više od planiranog, aktivni smo i produktivni dok se druge dane jedva ustanemo iz kreveta, bezvoljni smo i ništa nam ne ide od ruke. Važno je razumjeti kako je to uobičajeno i normalno, te se svima događa. Zato je važno da se prilikom ispunjavanja ciljeva ne vodimo motivacijom već predanošću. Predanost znači napraviti nešto bez obzira kako se osjećamo, predanost se ne vodi motivacijom i osjećajima, već kontinuiranim malim koracima. Možda male korake ne smatrate važnima, ali vjerujte, njima stvarate naviku. Ispunjavanjem obveza gradite karakter i stvarate naviku postizanja ciljeva. Ukoliko često odustanete, bit ćete programirani na odustajanje. Važno je da postepeno gradite tu naviku jer ako se pretrpate ciljevima i obvezama teško ćete ih moći i ispuniti. Ljudi često žele instant promjene i brza rješenja, ali morate biti svjesni da ćete malim koracima izgraditi čvrste temelje koje ćete puno teže moći srušiti.
Postavljanje ciljeva
Pri postavljanju ciljeva, često si zadajemo velike zadatke koje je ponekad vrlo teško ostvariti. To dovodi do toga da se osjećamo loše i postoji velika mogućnost da ćemo od svega odustati. Zbog toga je važno postaviti svoje ciljeve na realan način tako da ih možemo vrlo lako i ostvariti. Promislite na čemu želite raditi, te svaki dan napravite mali korak koji odgovara onome što je vama važno. Kako bi bili sigurni da ćete taj korak i odraditi, važno je da bude mjerljiv, kako bi mogli pratiti svoj napredak i kako bi znali kada ste ga uspjeli odraditi. Bilo da je riječ o pospremanju ormara kojeg već dugo odgađate ili o odlasku u šetnju parkom- sve se računa!
Za kraj
Na kraju, skrenula bih pozornost na realnost života u kojem živimo. Život se kreće neovisno o tome želimo li mi to ili ne te se događaju nenadane promjene. Suludo je misliti da neće doći dani kada će nam biti teško pokrenuti se i odraditi taj mali korak kojeg smo si zacrtali. Suludo je misliti da neće doći dani kada ćemo imati toliko obaveza da nećemo stići predahnuti ni na pet minuta, a kamoli odraditi sve što smo željeli. I to je okej! Nije važno ako koji dan fulamo- ništa se loše neće dogoditi, imamo ih još puno. Često očekujemo od sebe ono što od drugih nikada ne bi očekivali. Često smo prestrogi prema sebi, ne dopuštamo si pogreške i neugodne emocije. Važno je dopustiti ih- kako pogreške tako i neugodne emocije. Svaka promjena je proces koji se sastoji od uspona i padova. Uživaj u njemu 🙂
U sklopu Erasmus+ programa, KA2 – Strateško partnerstvo u obrazovanju odraslih, započeli smo u studenom 2021. projekt pod nazivom Youtreach – Inclusive and Transformative Frameworks for All, projektni broj: 2021-1-FR01-KA220-ADU-000033655.
U projektu sudjeluju organizacije iz različitih zemalja. Organizacija Leris je iz Francuske, te je nositelj projekta. Ostale partnerske organizacije koje sudjeluju na projektu su iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Španjolske.
Projekt traje 27 mjeseci, odnosno od 1.11.2021. do 31.1.2024.
Cilj projekta je identificirati i evaulirati nedostatke u postojećim treninzima povezanih sa praksama “Outreach”. Aktivnosti kojima ćemo se baviti odnositi će se na dvije razine, odnosno raditi ćemo na poboljšanju vještina edukatora i na jačanju kvalitete podrške u praksi.
Veselimo se novom projektu, suradnji sa različitim organizacijama i stjecanjem novih znanja i vještina.
Projekt “Mentalno zdravlje za sve!” uspješno smo priveli kraju. Pandemija je produžila trajanje projekta, no vjerujem da nas je to još više ohrabrilo kako bi pripremili kvalitetan projekt za naše sudionike.
Danas sve više govorimo o važnosti mentalnog zdravlja, tomu je nažalost pridonjela i sama Covid-19 pandemija jer smo zahvaljujući njoj shvatili da svatko od nas može imati problem sa mentalnim zdravljem, te o njemu treba brinuti na isti način kao što brinemo o našem fizičkom zdravlju. Nema sramote i još manje, nema srama, mentalno zdravlje je bitno!
Kroz projekt smo htjeli saznati stavove i mišljenja mladih o mentalnom zdravlju, te smo upravo to i ispitali kroz online anketu. Cilj je bio doprijeti do 1500 mladih, no sa veseljem možemo reći da smo tu brojku i ispunili i premašili. To nam je odmah dalo do znanja da mladi jesu zainteresirani za tu temu, te da imamo svoje stavove i mišljenja.
Naš sljedeći korak je bio okupiti 90 mladih na konferencijama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Na konferencijama smo razgovarali o temamam vezanim za mentalno zdravlje ( što je mentalno zdravlje, postoji li diskriminacija osoba koje imaju poteškoće u mentalnom zdravlju i slično). Ovim projektom nismo htjeli samo ostati na međusobnim raspravama, željeli smo ići korak dalje i to smo učinili sa radionicama o zagovarnju i medijima. Kroz te radionice cilj nam je bio osvjestiti mladima da i oni mogu sudjelovati u donošenju politika i zakona, te smo im dali alati i načine na koji oni mogu sudjelovati na donošenje istih.
Naše konferencije i radionice su dokaz da postoje mladi koji su motivirani za sudjelovanje u promjenama, samo ih je potrebno osposobiti odnosno pokazati načine na koje mogu sudjelovati i ohrabriti ih da sudjeluju u promjenama.
Na svakoj konferenciji smo radili na zagovaračkom dokumentu koji možete pronaći u nastavku ovog teksta.
Zagovarački dokument je prvi korak u borbi za promjenama u našoj zajednici.
