Na današnji dan, 10. prosinca, obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava.
U vrijeme pandemije Covid-19 sve češće govorimo o ljudskim pravima i načinima na koja su nam ona ograničena, zanemarujući pritom da je i pravo na mentalno zdravlje – ljudsko pravo. Mentalno nam zdravlje osigurava osobnu svrsishodnost i dobrobit, bolju kvalitetu života te bolje zdravlje. Posredno, ono promiče zdravo učenje i rad, kao i uključenost u različite socijalne akcije i interakcije.
Mentalno zdrava osoba produktivna je u socijalnom i radnom okruženju, te ima kapaciteta za nošenje sa životnim teškoćama i stresovima, a da pritom nije ugrožena njezina psihološka dobrobit. Suočavanje s teškoćama na području mentalnog zdravlja uobičajena je pojava, a sama prevalencija mentalnih poremećaja na području Europske unije je u konstantnom porastu. Procjenjuje se da otprilike 400 milijuna ljudi ima iskustvo mentalnih poremećaja, pri čemu žene i muškarci doživljavaju i suočavaju se s različitim simptomima. Također, prema stručnim procjenama depresija na području Europske unije postaje drugi zdravstveni problem, iza kardiovaskularnih bolesti, a Svjetska zdravstvena organizacija je 21. stoljeće proglasila stoljećem depresije.
O teškoćama mentalnog zdravlja i pravima osoba sa psihičkim smetnjama važno je govoriti kako bi se razbili mitovi da mentalne teškoće nisu bolesti te da su to samo prolazne smetnje i faze. Takvi su mitovi bili posljedica kršenja ljudskih prava na dostojanstvo te etiketiranja osoba s psihičkim smetnjama, ali i posljedica nekadašnjeg nerazumijevanja kompleksnosti funkcioniranja mozga i psihičkih teškoća. Rad na području mentalnog zdravlja obuhvaća stručna znanja i vještine pružene od strane stručnjaka poput liječnika, psihologa, psihoterapeuta te ostalih srodnih pomagačkih zanimanja. U vrijeme kada su nam posjeti stručnjacima u području mentalnog zdravlja ograničeni, a pomoć u tom vidu smanjena, važno je prepoznati simptome narušenog mentalnog zdravlja, od kojih su najčešći: umor, glavobolja, promjene u gastroenterološkom sustavu, znojenje te ubrzan rad srca.
Uz to, postoji nekoliko koraka kojima sami možemo raditi na očuvanju vlastitog mentalnog zdravlja. Ti koraci najčešće obuhvaćaju odmaranje i duboko disanje, održavanje zdrave rutine koja uključuje zdravu prehranu i vježbanje, povezivanje s drugim značajnim osobama iz naše okoline te posvećivanje kvalitetno ispunjenog vremena sebi i drugima.
Pozivamo vas da više o mentalnom zdravlju potražite na Facebook stranici projekta „Mentalno zdravlje za sve“ kojeg provodimo u sklopu programa Erasmus+.
#mentalnozdravljezasve#aktivnigrađani