Europske snage solidarnosti

Raspisivanje projekta solidarnosti

Kroz prošli tekst na temu projekata solidarnosti razjasnili smo što su projekti solidarnosti, tko ih može provoditi i čemu zapravo služe, a sada ćemo se pozabaviti temom mentora i raspisivanja projekta.

Za početak, tko je i što je mentor? Mentor u projektu solidarnosti može biti bilo koja punoljetna osoba koju vi kao skupina mladih prepoznate kao mogući oslonac u temi kojom se vaš projekt bavi. Dakle, mentor ne mora imati nikakvu specifičnu edukaciju o mentorstvu niti ga birate s neke liste ponuđenih mentora – tražite ga sami ukoliko smatrate da vam je mentorstvo potrebno kroz proces prijave i provođenja projekta. Vaš odabrani mentor vas smije savjetovati kroz sve faze projektnog procesa, od prijave do evaluacije, a za svoj rad na projektu može primiti i honorar.

Kada smo skupili barem 5 ljudi, razradili ideju o projektu i odabrali mentora, prelazimo na generalno najkompliciraniji dio cijeloga procesa – raspisivanje projekta. Raspisivanje projekta je nešto s čime se većina mladih nije nužno susrela te im izgleda zastrašujuće, stoga ćemo pokušati objediniti sve važne informacije u ovom blogu.
Prvi korak je odlazak na web stranice European Youth portala https://europa.eu/youth/solidarity, gdje svi članovi grupe moraju izvršiti registraciju. Zatim, potrebno je nabaviti OID broj organizacije preko koje prijavljujete projekt ili vođe grupe ukoliko projekt prijavljujete kao skupina pojedinaca.
Nakon uspješne i kompletne registracije na portalu nužno je provjeriti otvorene pozive i rokove za predaju projektnih ideja te preuzeti vodič kroz Europske snage solidarnosti koji će vam pomoći u daljnjem razumijevanju samog programa i projekata koji se provode. Na portalu se također nalazi primjer obrasca prijave projekta dostupan za preuzimanje na linku: https://europa.eu/youth/sites/default/files/european_solidarity_corps_-_solidarity_projects.pdf
Pitanja iz primjera obrasca će se ponoviti na pravoj prijavi (koja se također vrši online putem preko portala), ali važno je napomenuti da će vaše odgovaranje na njih biti ograničeno brojem znakova, stoga na pitanja pokušajte odgovarati što konciznije. Ukoliko niste sigurni jesu li vaši odgovori dovoljno kratki, a jasni, pokušajte ih dati na čitanje nekome tko nema dodira s vašim projektom – ukoliko ta osoba shvati o čemu se radi to je dobar znak.
Vašu prijavu projektne ideje ocjenjivati će vaša nacionalna agencija, u slučaju Republike Hrvatske to je AMPEU (Agencija za mobilnost i programe Europske unije), koja stoji i iza stranice https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/ .
Pomoć od strane Agencije možete tražiti kroz sve faze projektnog procesa, uključujući i slanje projektne ideje na pregled prije prijave te pomoć pri provođenju projektnih aktivnosti. Kao u svemu i u provedbi projekata zna doći do nepredvidivih situacija, stoga je dobro imati na umu da se možete obratiti Agenciji za savjet i pomoć, posebice ukoliko vam se nastali problem čini pretežak za samostalno rješavanje.
Rezultati o financiranju projektnih ideja objavljuju se također na portalu te ukoliko vaš projekt bude izabran za financiranje biti ćete pozvani na potpisivanje ugovora o financiranju, nakon čega ćete dobiti pristup odobrenim projektnim sredstvima i moći započeti s provedbom projekta.

Nadamo se da su vam naše praktične informacije pomogle u odlučivanju na prijavu vlastite projektne ideje te da ćete nas pratiti i kroz iduće objave u kojima ćemo se detaljnije baviti projektnim aktivnostima i troškovima. Ne zaboravite, idući rokovi za prijavu projekta solidarnosti su 7. svibnja 2020. u 12.00 i 1. listopada 2020. u 12.00 po briselskom vremenu, što znači da još imate vremena i priliku da provedete svoju ideju u djelo!

Što je pandemija korona virusa donijela projektu #FilcajSolidarnost?

Ideja za projekt Filcaj solidarnost prvi put se pojavila u prosincu 2019. godine. U to vrijeme o korona virusu se pričalo kroz šalu, kao nečemu dalekom i nepoznatom. Kada je u ožujku započela karantena u Republici Hrvatskoj, odlučili smo to vrijeme iskoristiti za raspisivanje projekta. Mislili smo tada kako nam je korona virus ipak donio i nešto pozitivno – vrijeme potrebno za raspisivanje projekta, koje inače ne bismo imali. Međutim, došao je srpanj, a s njime i odobrenje našeg projekta.

Planirani početak projekta bio je datum 1.8.2020 godine. Bilo je to u vrijeme kada nije bio poznat način na koji će se odvijati nastava u školama i ustanovama za obrazovanje osoba s intelektualnim teškoćama. Upravo su dvije takve ustanove – udruga Ozana i osnovna škola Dubrava naši partneri u projektu. Kako bismo doskočili nepovoljnoj situaciji uzrokovanoj korona virusom, odlučujemo odgoditi početak projekta na datum 1.10.2020 godine.

1.10.2020. epidemiološka situacija nije se bitno promjenila. Međutim, nadu nalazimo u tome da oba naša partnera pristaju biti dio projekta te potpisuju sporazum o suradnji. Do prosinca smo pokušali dogovoriti početak osmišljenih aktivnosti, no stvari se nikako nisu razvijale u pravom smjeru. Točnije, došlo je do provođenja nastave u online obliku, zabrane ulaska vanjskih suradnika u obrazovne ustanove te nemogućnosti okupljanja veće skupine ljudi. Međutim, nismo odustajali od naše ideje, stoga smo odlučili provesti je barem u nekoj mjeri. Zbog svega navedenog, dana 18.12.2020. mijenjamo naše aktivnosti u dogovoru s Agencijom.

Naime, kako vanjskim suradnicima nije dozvoljen ulazak u obrazovne institucije, odlučili smo dovesti učiteljice u Ozanu, te ih tamo podučiti filcanju i pokazati im radove korisnika Ozane. Na ovaj način učiteljice dobivaju uvid u mogućnosti i rad osoba s intelektualnim teškoćama. Iako se ideja činila dobrom i provedivom, i tu smo naišli na nekoliko problema. Zbog straha od zaraze korona virusom, navedene smo radionice odgodili 2 puta. Međutim, kako to često u životu bude, nagrađeni smo za našu strpljivost te smo dana 29.1.2021. proveli radionicu filcanja s učiteljicama u Ozani, a dana 12.2.2021. radionicu filcanja u Osnovnoj školi Dubrava. U nastavku donosimo dojmove.

Učiteljica Sanela: “Prekrasno je to što radite. Naši učenici već prepričavaju roditeljima kako, po uzoru na svoje bake, šalju pisma. I to dečkima i curama koji rade vunene papuče. Filcanje ih je oduševilo, posebno jer se radi o seoskoj djeci koja su okružena prirodom. Puno im znači da se i u školi mogu povezati s prirodom i prirodnim materijalima. Meni se također sviđa što ste specifično nas učitelje educirali. Smatram da to daje veći potencijal održivosti te da ćemo lakše nastaviti filcati i nakon kraja projekta.“

Sudionica projekta Jelena: “Baš sam sretna što napokon počinjemo s pravim aktivnostima našeg projekta. Drago mi je da smo mi sudjelovali barem online putem.“

Djelatnica Ozane Branka: ”Drago mi je da ste unatoč pandemiji uspjeli organizirati ove radionice. Odlično ste se snašle u radu s vunom te vidim ogroman potencijal u učiteljicama.“

Učiteljica iz osnovne škole Dubrava: “Drago mi je da sam ovdje i da učenici sudjeluju. Da nije bilo ovog projekta, ne bih mogla zamisliti da bi osobe s intelektualnim teskocama mogle poducavati filcanju ili icemu tako kompleksnom.“

Projekt “Filcaj solidarnost” provodi skupina mladih studenata socijalnog rada preko udruge Aktivni građani, a financira ih Agencija za mobilnost I programe EU iz fonda Europske snage solidarnosti.

Početak rada na projektima solidarnosti

Europske snage solidarnosti mogu biti odličan način da se mladi aktiviraju u zajednici, razvijaju svoje vještine i doprinose boljitku okoline. Ali, za nekoga izvan svijeta europskih zakona, fondova i stručnog žargona može biti zbunjujuće započeti priču Solidarnosti i pretvoriti svoju ideju u hvalevrijedan projekt. Stoga ćemo kroz seriju blogova pokušati približiti naše iskustvo s projektima solidarnosti – od početne ideje do kraja provedbe.

Za početak, tko smo mi? Projekti solidarnosti podrazumijevaju sudjelovanje skupine od minimalno 5 mladih osoba pa smo takva skupina i mi – 5 studenata socijalnog rada. Poput većine studenata, nemamo posebno iskustvo u struci, potrebna znanja ni vještine za provođenje skupih i sistematski promjena cjelokupnog društva, ali imamo uvid u svakodnevni život i probleme naše okoline. Razmišljajući o potrebama naše lokalne zajednice, dolazimo do početka našeg projekta – što bi u našoj zajednici moglo biti bolje?

U Republici Hrvatskoj živi 12% osoba s invaliditetom, dok u osnovnoj školi Dubrava, u općini pored Vrbovca, 9% učenika ima neku vrstu teškoće u razvoju. Paralelnost ta dva broja dovela je do ideje da je potrebno dubinski integrirati osobe s intelektualnim teškoćama u naše društvo te kako je Vrbovec pravo mjesto za početak. Drugi važan faktor djelovanja u zajednici bila je ekološka održivost, odnosno poticanje ekološkog razvoja i oslanjanje na isti tijekom cijelog projekta-solidarnost s ljudima i prirodom. S obzirom da kao metodu razvoja solidarnosti koristimo tehniku filcanja, naziv projekta Filcaj solidarnost došao je sasvim prirodno.

S idejom o potrebama zajednice i skupinom koja je voljna djelovati, prelazimo na idući korak – kako zapravo možemo doprinijeti zajednici i ostvariti pozitivne rezultate? U kontekstu inkluzije osoba s intelektualnim teskoćama u društvo, znali smo da ne želimo provoditi edukacije i djelovati izravno na širu javnost, isključujući ciljanu skupinu u aktivnostima, već da ih želimo izravno osnažiti. Kada tome dodamo zagovaranja ekološke održivosti, dolazimo do udruge Ozana – našeg partnera u projektu i idealima. Udruga Ozana već 30 godina djeluje na području Zagreba skrbeći o osobama s intelektualnim teškoćama i djecom s teškoćama u razvoju. Poseban naglasak stavljaju na brigu o okolišu kroz djelovanje u EWE organizaciji koja zbrinjava odbačenu vunu diljem Europe. S udrugom Ozana razvili smo ideju spajanja djece i učitelja iz Osnovne škole Dubrava s edukatorima i korisnicima udruge Ozana kroz niz radionica filcanja. Korisnici Ozane tako dolaze u ulogu mentora u metodi filcanja te djeca s teškoćama u razvoju, djeca bez teškoća i učitelji iz Osnovne škole imaju priliku vidjeti osobe s invaliditetom kao stručnjake u nekom području.

Nakon razrade problema, ideje o rješenju i pronalaska partnera kreće raspisivanje projekta te provođenje ideje s papira u realnost provođenjem projektnih aktivnosti, odnosno niza radnji koje doprinose vašem određenom cilju. U tom procesu glavnu ulogu preuzima upravo skupina mladih razrađujući specifičnosti projekta, troškove i aktivnosti koji se prijavljuju Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Proces prijave stoji između ideje o promjenama na bolje i njihovog provođenja stoga ćemo se u sljedećem tekstu baviti svakim korakom i (ne)predvidim problemima biranja mentora, pisanje realno provedivog projekta i čekanja rezultata.

Projekt se financira sredstvima Europske unije iz fonda Europskih snaga solidarnosti.

Mentalno zdravlje je #važno!

Na današnji dan, 10. prosinca, obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava.

U vrijeme pandemije Covid-19 sve češće govorimo o ljudskim pravima i načinima na koja su nam ona ograničena, zanemarujući pritom da je i pravo na mentalno zdravlje – ljudsko pravo. Mentalno nam zdravlje osigurava osobnu svrsishodnost i dobrobit, bolju kvalitetu života te bolje zdravlje. Posredno, ono promiče zdravo učenje i rad, kao i uključenost u različite socijalne akcije i interakcije.

Mentalno zdrava osoba produktivna je u socijalnom i radnom okruženju, te ima kapaciteta za nošenje sa životnim teškoćama i stresovima, a da pritom nije ugrožena njezina psihološka dobrobit. Suočavanje s teškoćama na području mentalnog zdravlja uobičajena je pojava, a sama prevalencija mentalnih poremećaja na području Europske unije je u konstantnom porastu. Procjenjuje se da otprilike 400 milijuna ljudi ima iskustvo mentalnih poremećaja, pri čemu žene i muškarci doživljavaju i suočavaju se s različitim simptomima. Također, prema stručnim procjenama depresija na području Europske unije postaje drugi zdravstveni problem, iza kardiovaskularnih bolesti, a Svjetska zdravstvena organizacija je 21. stoljeće proglasila stoljećem depresije.

O teškoćama mentalnog zdravlja i pravima osoba sa psihičkim smetnjama važno je govoriti kako bi se razbili mitovi da mentalne teškoće nisu bolesti te da su to samo prolazne smetnje i faze. Takvi su mitovi bili posljedica kršenja ljudskih prava na dostojanstvo te etiketiranja osoba s psihičkim smetnjama, ali i posljedica nekadašnjeg nerazumijevanja kompleksnosti funkcioniranja mozga i psihičkih teškoća. Rad na području mentalnog zdravlja obuhvaća stručna znanja i vještine pružene od strane stručnjaka poput liječnika, psihologa, psihoterapeuta te ostalih srodnih pomagačkih zanimanja. U vrijeme kada su nam posjeti stručnjacima u području mentalnog zdravlja ograničeni, a pomoć u tom vidu smanjena, važno je prepoznati simptome narušenog mentalnog zdravlja, od kojih su najčešći: umor, glavobolja, promjene u gastroenterološkom sustavu, znojenje te ubrzan rad srca.

Uz to, postoji nekoliko koraka kojima sami možemo raditi na očuvanju vlastitog mentalnog zdravlja. Ti koraci najčešće obuhvaćaju odmaranje i duboko disanje, održavanje zdrave rutine koja uključuje zdravu prehranu i vježbanje, povezivanje s drugim značajnim osobama iz naše okoline te posvećivanje kvalitetno ispunjenog vremena sebi i drugima.

Pozivamo vas da više o mentalnom zdravlju potražite na Facebook stranici projekta „Mentalno zdravlje za sve“ kojeg provodimo u sklopu programa Erasmus+.

#mentalnozdravljezasve#aktivnigrađani