Stresne situacije događaju nam se svakodnevno, bilo jačeg ili slabijeg intenziteta. Stres nam može predstavljati gužva u prometu, plaćanje računa, izgoreni ručak, vađenje krvi, ali i briga za obitelj i prijatelje, narušeno zdravlje, posao, financije, stanje u svijetu itd.
Svako je tijelo jedinstven sklop prirode, stoga određene situacije za nekoga mogu biti iznimno stresne, dok drugi iste neće doživjeti, tako će se i svakoj osobi na različit način manifestirati stres. Stres je neizbježan, ali ako smo prekomjerni izloženi stresu, postoji mogućnost da se potakne razvoj bolesti. Fizički simptomi stresa imaju najočitije pokazatelje, ali često se ti simptomi ne pripisuju stresu pa ostanu neprepoznati kao takvi.
U nastavku ćemo predstaviti kako stres utječe na naše tijelo.
Mišićno-koštani sustav
Kada je tijelo pod stresom, refleksna reakcija mišića je da se napni i na taj način brani od ozljeda i boli. Ukoliko je stres kroničan, tijelo će biti gotovo stalno u stanju opreza, što znači u konstantnoj napetosti mišića što može potaknuti druge tjelesne reakcije ili poremećaje kao što su glavobolje, migrene, napetost i bol u vratu, glavi, ramenima i leđima. Zanimljivo je da se bol u donjem dijelu leđa i gornjim ekstremitetima osobito povezuje sa stresom na poslu.
Dišni sustav
Stres se također manifestira na dišnom sustavu kao respiratorni simptomi. Oni se najčešće pojavljuju u obliku otežanog i ubrzanog disanja, ostajanje bez daha, gušenje. To je osobito problematično za osobe koje već imaju respiratorne tegobe kao što su astma, bronhitis i sl. Hiperventiliranje odnosno ubrzano disanje uzrokovano stresom može izazvati napadaje panike ukoliko je osoba njima sklona.
Kardiovaskularni sustav
Ovisno o tome je li akutni ili kronični stres, isti se na različite načine odražava na naš kardiovaskularni sustav. Akutni stres koji je trenutan ili kratkotrajan, kao što su rokovi na poslu, naglo kočenje u prometu, uzrokuju povećanje srčanih otkucaja i lučenje hormona stresa (adrenalin, noradrenalin i kortizol), a povećava se količina krvi koja se pumpa u velike mišiće i srce, stoga se i krvni tlak podiže. Nakon što stresna situacija prođe, tijelo se vraća u normalno stanje. S druge strane, stres koji se proteže kroz dulje razdoblje može pridonijeti dugoročnim problemima sa srcem i krvožilnim sustavom, kao što su povećani rizik od hipertenzije, srčanog ili moždanog udara, upala krvožilnog sustava te povećana razina kolesterola u krvi.
Endokrini sustav
Kronični stres može utjecati na endokrini sustav na način da poremeti komunikaciju između imunološkog sustava i osovine hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda koja je primarni pokretač endokrinog odgovora na stres. Poremećena komunikacija povezana je s budućim razvojem brojnih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja, kao što su kronični umor, metabolički poremećaji poput dijabetesa i pretilosti,, depresija i imunološki poremećaji.
Probavni sustav
Probavila imaju stotine milijuna neurona koji mogu neovisno funkcionirati i u stalnoj su komunikaciji s mozgom, a stres može utjecati na tu komunikaciju. Kada je osoba pod stresom, apetit joj se može znatno povećati ili smanjiti, stoga može pojesti mnogo veće ili manje količine hrane nego obično. Povećanje količine hrane, alkohola i duhana u stresnim situacijama može uzrokovati žgaravice ili refluks. Otežano gutanje zbog stresa može rezultirati povećanjem plinova, podrigivanjem i nadutosti. Nerijetka je i pojava mučnina i bol u želucu te povraćanje ako je stres vrlo intenzivan. Stres crijeva može uzrokovati grčenje mišića u crijevima te utjecati na brzinu kretanja hrane probavnim sustavom za posljedicu može imati proljev ili zatvor.
Živčani sustav
Autonomni živčani sustav ima izravnu ulogu u fizičkom odgovoru na stres, a ima i snažne interakcije s imunološkim sustavom koji također može utjecati na reakcije na stres. Kronični stres može rezultirati dugotrajnom iscrpljenošću tijela budući da autonomni živčani sustav konstantno pokreće fizičke reakcije u tijelu. Utjecaj kroničnog stresa nije toliko izravno značajan za živčani sustav, ali konstantna aktivacija živčanog sustava djeluje na druge tjelesne sustave u kojima se posljedično javljaju problemi.
Reproduktivni sustav
Utjecaj stresa na reproduktivni sustav razlikuje se kod muškaraca i žena. Kod muškaraca, kronični stres može utjecati na proizvodnju testosterona što smanjuje seksualne nagone, a može doći i do erektilne disfunkcije ili impotencije. Kod žena također dolazi do opadanja seksualne želje pri proživljavanju stresnih situacija osobitno onih povezanih s očekivanjima povezanih s rodno uvjetovanim ulogama žena kao što su osobna, obiteljska, profesionalna i druga očekivanja. Također, kronični stres negativno utječe na proizvodnju i sazrijevanje sperme što otežava začeće, do kod žena stres također može utjecati na sposobnost da zatrudni, zdravlje tijekom trudnoće i prilagodbu nakon poroda, a kao najčešće posljedicee se javljaju depresija i anksioznost. Majčin stres može negativno utjecati na razvoj fetusa i djeteta. Kod žena, stres može utjecati na menstruaciju na način da ista izostane, neredovita je, mijenja se duljina ciklusa ili su menstruacije bolnije. Također, stres može pogoršati predmenstrualne simptome kao što su grčevi, nadutost, negativna raspoloženja ili promjene istih. Kada je razina stresa visoka, o kod muškaraca i žena se povećava mogućnost pogoršanja simptoma spolnih bolesti.
Završna misao
Posljednjih godina stres je sve češće u vokabularu medija i društvenih mreža, što je pozitivan rezultat društva koji sve više pridaje važnost očuvanja mentalnog zdravlja. Važno je naglasiti da ne postoji formula niti recept za smanjivanje razine stresa, ali bitno je osvijestiti da je stres prisutan i prepoznati njegove znakove kako bismo iste mogli reagirati.
Literatura:
- Shaw i sur. (2012). Stress effects on the body. APA.
Autor: Petrina Raguž