U posljednje vrijeme, mentalno zdravlje je tema o kojoj možemo puno čitati i slušati. Sve više se naglašava koliko je mentalno zdravlje važno i koliko moramo u njega ulagati.
Potrebno je postaviti si pitanje- što JA mogu učiniti da budem mentalno zdrava osoba? Što uopće čini mentalno zdravu osobu? Jesu li to osobe koje se uvijek osjećaju sretno, koje se dižu rano ujutro i budu produktivne cijeli dan? Osobe koje svaki problem s kojim se susretnu riješe u pet minuta? Koje uvijek imaju osmijeh na licu?
NE.
Mentalno zdrave osobe se susreću sa nizom emocija, kao i svi, s ugodnim i neugodnim emocijama. Razlika je u tome što mentalno zdrave osobe neugodne emocije ne potiskuju, već ih prihvaćaju i izražavaju. Imaju visoku razinu svijesti o svojim emocijama, znaju prepoznati kako se osjećaju, što je dovelo do toga i prihvaćaju ih. Također, imaju osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja. Sposobni su nositi se sa svakodnevnim izazovima i neugodnim situacijama, prilagoditi im se i usprkos njima, dobro funkcionirati. Mentalno zdrave osobe sudjeluju u aktivnostima koje im pomažu u osobnom razvoju i napretku i općenito su zadovoljne sobom i svojim životom.
Kako to možemo postići?
Redovitom brigom o sebi, odnosno održavanjem redovite mentalne higijene možemo uvelike spriječiti ili umanjiti probleme mentalnog zdravlja. Svakodnevnim malim postupcima možemo očuvati vlastito mentalno zdravlje i pozitivno utjecati na njega. Ne postoji univerzalni recept na koji način brinuti o vlastitom mentalnom zdravlju, ne postoje koraci i savjeti koji uvijek pale i koji vrijede za svakoga. Svatko mora pronaći ono što najbolje odgovara za njega. No, možemo ti ponuditi neke prijedloge i smjernice kako bi znao/la od kuda krenuti.
- Posveti pažnju svojem tijelu → ovim prijedlogom ne želim tjerati na upis u teretanu ili na svakodnevno iscrpno vježbanje nakon kojeg ćeš se probuditi s upalom mišića. Ono što želim jest da brineš o svojem fizičkom zdravlju, koje uvelike utječe i na mentalno. Odlazi na redovite zdravstvene preglede, posjeti doktora ako nešto nije u redu, probaj uspostaviti zdrav odnos s hranom, naspavaj se i odmori kada ti je to potrebno te pronađi fizičku aktivnost u kojoj ćeš uživati! Probaj uspostaviti zdrave navike kojim ćeš pozitivno utjecati na fizičko zdravlje (a time i na mentalno).
- Održavaj međuljudske odnose → ljudi su društvena bića kojima su za preživljavanje potrebni upravo drugi ljudi i društvo, a osjećaj pripadanja je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Dobri međuljudski odnosi uvelike utječu na održavanje mentalnog zdravlja. Provodi vrijeme s onima u čijem se društvu osjećaš ugodno, slobodno i podržano. Probaj, ako to želiš, ponovo izgraditi odnos s nekime i uspostaviti nova prijateljstva.
- Izdvoji vrijeme za aktivnost u kojoj uživaš → često smo pretrpani različitim obavezama, rasporedi su nam gusti i nemamo vremena za ništa. No, za očuvanje mentalnog zdravlja važno je pronaći nešto za sebe, neki hobi ili aktivnost koju volimo. Ta aktivnost nam pomaže da se nakratko odmaknemo od svih tih obaveza i ‘moranja’, osjećat ćemo se ispunjeno, a samopouzdanje će nam narasti. To mogu biti aktivnosti poput: crtanja, plesanja, fotografiranja, čitanja, planinarenja, pletenja, pisanja i dr. Također, možeš probati naučiti i savladati neku novu vještinu. Time ćeš nahraniti svoj mozak i osjećat ćeš se zadovoljnije. Važno je samo da u tome uživaš 🙂
- Pomogni nekome → pitaj prijatelja treba li pomoć oko nečega, pitaj stariju osobu u susjedstvu možeš li što učiniti za nju/njega, iskušaj se u volontiranju… Probaj napraviti nešto za nekoga, probaj nekome olakšati dan 🙂 Kada nekome pomognemo, kada na neki način doprinosimo zajednici u kojoj živimo, osjećamo se korisno i ispunjeno.
Just as ripples spread out when a single pebble is dropped into water, the actions of individuals can have far-reaching effect.
– Dalai Lama
- Potraži pomoć → ponekad se nađemo u situacijama u kojima je malo teže nego inače. Uobičajene stvari koje su uvijek uspijevale, više ne pale. U takvim situacijama je najbolje potražiti pomoć stručnjaka. Potražiti pomoć nije znak slabosti, upravo suprotno, traženje pomoći je znak naše svjesnosti i zrelosti. Priznati samome sebi da postoji problem i odvažiti se suočavanju s njime je jedan od najtežih i najhrabrijih poteza koje možemo napraviti za svoje mentalno zdravlje. Psihički poremećaji nisu jedine situacije u kojima je potrebno potražiti pomoć stručnjaka!
Rad na mentalnom zdravlju je proces koji nikada ne završava i redovitim održavanjem uspostavljenih zdravih navika možemo očuvati svoje mentalno zdravlje zdravima 🙂
Važno je naglasiti kako se život sastoji od uspona i padova, stoga ne budi prestrog/a prema sebi kada negdje zapne.
autor: Dorotea Jauk