Osobama s intelektualnim teškoćama smatraju se sve osobe koje na testu inteligencije ostvaruju rezultate niže od 69 bodova. Dijagnoza je to koja se stječe rođenjem te se ne liječi. U medicinskom smislu naznačava se imenom mentalna retardacija te se dijeli na četiri stupnja:
1. blaga mentalna retardacija – osobe s dijagnozom blage mentalne retardacije zaostaju za svojom dobnom skupinom, ali velika većina završava osnovnoškolsko i prilagođeno srednjoškolsko obrazovanje

2. umjerena mentalna retardacija – osobe s dijagnozom umjerene mentalne retardacije imaju očigledne teškoće u govoru i dostizanju osnovnih parametara razvoja, ali danas uz asistenciju mogu završiti osnovnoškolski program, te pohađati različite vrste dnevnih boravka ili radnog osposobljavanja za samostalno izvršavanje osnovnih radnji

3. teška mentalna retardacija – osobe koje imaju dijagnozu teške mentalne retardacije imaju teže teškoće od osoba s umjerenim teškoćama te najčešće ne završavaju osnovnoškolsko obrazovanje

4. duboka mentalna retardacija – osobe s dijagnozom duboke mentalne retardacije su najčešće nepokretne te dožive kraću životnu dob.

Važno je naglasiti da se, unatoč medicinskim nazivima, termin “mentalna retardacija” danas ne koristi prilikom adresiranja ove skupine jer je duboko stigmatizirajuć, pri čemu na prvo mjesto stavlja teškoću, a ne osobu. Umjesto toga koristi se sintagma “osoba s intelektualnim teškoćama” za odrasle osobu te “djeca s teškoćama u razvoju” za osobe mlađe od 18 godina.

Iako promjena načina adresiranja pomaže ovoj skupini, ona nije dovoljna. Naime, valja pripaziti da se u svakom postupanju prema osobi s intelektualnim teškoćama, kao i komunikaciji, pristupa s dostojanstvom i poštovanjem. Ono što smo poticali kroz cijeli projekt, a nastavljat ćemo poticati u budućnosti je:

1. Odraslim osobama s intelektualnim teškoćama koje su znatno starije od nas potrebno je obracati se s Vi, pogotovo u slučaju da se oni na taj način obraćaju vama.
2. Ako niste dobro razumijeli osobu s intelektualnim teškoćama, što se često događa s specifičnih govornih teškoća pojedinih osoba s invaliditetom, potrebno je zatražiti da osoba ponovi rečeno kako biste bili punopravno uključeni u razgovor, a ne se praviti da ste razumijeli poruku.
3. Potrebno je osobama s intelektualnim teškoćama dopustiti da do kraja  izgovore sve što su naumili bez obzira koliko to vremena oduzelo.
4. Potrebno je obratiti pažnju na interese osobe s intelektualnim teškoćama, a izbjegavati generaliziranje i podrazumijevanje da sve osobe iz ove skupine zanima isto.
5. Izbjegavajte upotrebu sarkazma, ironije i preteških riječi za koje smatrate da ih osobe s intelektualnim teškoćama možda neće razumijeti.
6. Iako se može činiti da su dobno na nižoj razini, odraslim osobama s intelektualnim teškoćama potrebno je obracati se što je više moguće u skladu s kronološkim godinama – izbjegavati način obraćanja koji je djetinjast i primjeren vrtićkoj dobi djece.

Projekt Filcaj solidarnost provodi skupina mladih studenata socijalnog rada preko udruge Aktivni građani. Financira ih Agencija za mobilnost I programe Europske unije preko fonda Europske snage solidarnosti.

Kao što kontinuirano naglašavamo, projekt “Filcaj solidarnost” provodi skupina mladih studenata socijalnog rada odnosno socijalne politike. To znači da su mladi samostalno raspisali, prijavili te trenutno vode ovaj projekt. Ovaj nastavak bloga iskoristiti ćemo kako bismo predstavili svakog člana tima i njegove uloge u realizaciji projekta.

Tamara Galinec sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada, trenutno na diplomskom studiju socijalne politike. U projektu ima ulogu objavljivanja na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Kroz ovaj angažman, podiže vidljivost projekta te dijeli rezultate koje postižemo sa širom  javnošću. Osim rada na dustvenim mrežama, pomogla je u raspisivanju projekta i to u pitanju vidljivosti projekta.

Martin List također je prvostupnik socijalnog rada te na diplomskom studiju socijalnog rada. Od početka je dao ideju provedbe projektnih aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici. U projektu je zadužen za komunikaciju s našim partnerom Osnovnom školom Dubrava u Vrbovcu. Martin dolazi iz mjesta Dubrava te zbog poznavanja zajednice lakše dolazi do svih kontakata koji su nam bitni za ostvarenje projekta. Osim komunikacije sa školom, Martin ima ulogu prijevoza materijala, pisama i dokumenata te djelatnice Ozane koja je uživo prenijela znanje filcanja u školi Dubrava.

Mate Lasić na diplomskom je studiju socijalne politike, a na ovom projektu sudjeluje u vidu kupovine materijala i drugih potrebnih troškova za provedbu projekta te čuvanju računa troškova. Sudjeluje i na sastancima i aktivnostima na kojima prisustvuju svi članovi tima.

Jelena Dabro studentica je socijalnog rada. Od početka projekta imala je značajnu ulogu u raspisivanju projekta. Tijekom trajanja projekta piše blogove vezane uz projekt za web stranicu. Osim toga, potiče i smišlja kreativne aktivnosti našeg projekta poput slanja pisama, radionicu izrade ovca te izradu ekološki prihvatljivih vrećica. Trenutno organizira diseminacijski event za naš projekt.

Ivona Tomurad sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada te studentica diplomskog studija socijalne politike. Voditeljica je projekta “Filcaj solidarnost”. Ova uloga podrazumijeva zadatke koordinacije projektnih aktivnosti, sastanke s partnerima te nadzor i izvještavanje o projektnim aktivnostima, financijama i diseminaciji rezultata. Zajedno s Tamarom provodi i vidljivost projekta. Također je imala veliku ulogu u  raspisivanju projekta.