Što smo postigli? Kako nam je bilo? #mentalnozdravljezasve!

Projekt “Mentalno zdravlje za sve!” uspješno smo priveli kraju. Pandemija je produžila trajanje projekta, no vjerujem da nas je to još više ohrabrilo kako bi pripremili kvalitetan projekt za naše sudionike.

Danas sve više govorimo o važnosti mentalnog zdravlja, tomu je nažalost pridonjela i sama Covid-19 pandemija jer smo zahvaljujući njoj shvatili da svatko od nas može imati problem sa mentalnim zdravljem, te o njemu treba brinuti na isti način kao što brinemo o našem fizičkom zdravlju. Nema sramote i još manje, nema srama, mentalno zdravlje je bitno!

Kroz projekt smo htjeli saznati stavove i mišljenja mladih o mentalnom zdravlju, te smo upravo to i ispitali kroz online anketu. Cilj je bio doprijeti do 1500 mladih, no sa veseljem možemo reći da smo tu brojku i ispunili i premašili. To nam je odmah dalo do znanja da mladi jesu zainteresirani za tu temu, te da imamo svoje stavove i mišljenja.

Naš sljedeći korak je bio okupiti 90 mladih na konferencijama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Na konferencijama smo razgovarali o temamam vezanim za mentalno zdravlje ( što je mentalno zdravlje, postoji li diskriminacija osoba koje imaju poteškoće u mentalnom zdravlju i slično). Ovim projektom nismo htjeli samo ostati na međusobnim raspravama, željeli smo ići korak dalje i to smo učinili sa radionicama o zagovarnju i medijima. Kroz te radionice cilj nam je bio osvjestiti mladima da i oni mogu sudjelovati u donošenju politika i zakona, te smo im dali alati i načine na koji oni mogu sudjelovati na donošenje istih.

Naše konferencije i radionice su dokaz da postoje mladi koji su motivirani za sudjelovanje u promjenama, samo ih je potrebno osposobiti odnosno pokazati načine na koje mogu sudjelovati i ohrabriti ih da sudjeluju u promjenama.

Na svakoj konferenciji smo radili na zagovaračkom dokumentu koji možete pronaći u nastavku ovog teksta.

Zagovarački dokument je prvi korak u borbi za promjenama u našoj zajednici.

# Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+

Mentalno zdravlje za sve! #izvještaj sa konferencije

U današnje se vrijeme, a posebice u razdoblju pandemije uzrokovane Covid-19, puno raspravlja o mentalnom zdravlju te načinima održavanja dobrog mentalnog zdravlja. Koliko je važan javni diskurs o mentalnom zdravlju, senzibiliziranje javnosti te poticanje građana na očuvanje i brigu o vlastitom mentalnom zdravlju, najbolje su predstavili akteri Eramus+ projekta pod nazivom „Mentalno zdravlje za sve!“. Projekt je proveden od strane udruge Aktivni građani, s partnerima Udruga studenata psihologije „Psirius“, Društvom studenata socijalnog rada te Svjetskim savezom mladih Hrvatske, a sufinanciran je sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Konferencije u okviru projekta održane su u 3 grada, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a sadržavale su široku lepezu stručnjaka, radionica, panel predavanja te osmišljavanja zagovaračkog dokumenta za unaprjeđenje državne skrbi o planu mentalnog zdravlja.                       

# odgovori sudionika što je za njih mentalno zdravlje

Konkretno, konferencija u Zagrebu, održana dana 09.04.2021. u Zagrebu, započela je uvodnom riječi od strane predsjednice udruge Aktivni građani, pri čemu smo, osim upoznavanja s temeljima i svrhom projekta, mogli ponešto naučiti i o Erasmus+ projektima te projektima Solidarnosti, koje zagovara Europska unija. Nakon toga, kolegice iz udruge Psirius provele su nekoliko pomno osmišljenih, kreativnih i interaktivnih radionica, kojima su sudionicima konferencije približile značenje sintagme „mentalno zdravlje“, načine očuvanja mentalnog zdravlja, ali i mitove koji su česti pri retorici o teškoćama na planu mentalnog zdravlja.

# okrugli stol

Također, na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta „Mentalno zdravlje za sve!“, a čija je svrha bila dobiti uvid u stavove mladih osoba o mentalnom zdravlju. Iznimno informativni i senzibilizirani o području mentalnog zdravlja bili su i govornici na panel raspravi u okviru konferencije; mag.psych. Luka Juras, mag.psych. Tena Rak, izv.prof.dr.sc Ana Petek te izv.prof.dr.sc. Marijana Kletečki Radović.  Na panel raspravi, moderiranoj od strane članice udruge Aktivni građani, govorilo se o javim politikama koje

# Jelena Slavić Miljenović, radionica o zagovaranju

utječu na promociju mentalnog zdravlja, važnosti multidisciplinarne suradnje u prevenciji i liječenju teškoća mentalnog zdravlja, kao i o važnosti psihosocijalnih tretmana. Nastavno na govor o važnosti kreiranja javnih politika o mentalnom zdravlju, predavanje o zagovaranju, pokretanju promjena i važnosti javnog diskursa o relevantnim temama, održala je Jelena Slavić Miljenović.  U sklopu tog predavanja, imali smo prilike međusobno podijeliti ideje i rješenja za probleme vezane uz mentalno zdravlje mladih u Republici Hrvatskoj, koja su kasnije služila u svrhu izrade zagovaračkog dokumenta.

Konferencija, održana uz poštivanje svih epidemioloških mjera, bila je edukativna, sadržajno prožeta recentnim informacijama i podacima o mentalnom zdravlju te očuvanju istog. Ono što je dodatno obogatilo konferenciju su interaktivne radionice i rasprave o idejama i perspektivama sudionika konferencije o značenju mentalnog zdravlja. Iako se mentalno zdravlje i njegovo očuvanje razlikuju individualno, naglasak je ove konferencije da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, da je odgovornost svakoga od nas progovarati o važnosti brige o mentalnom zdravlju, te da je krucijalno prihvaćati osobe s teškoćama mentalnog zdravlja i poticati njihovo punopravno sudjelovanje u životu zajednice.

# Projekt je sufinanciran sredstvima programa Europske unije Erasmus +

Kako raditi s osobama s intelektualnim teškoćama?

Osobama s intelektualnim teškoćama smatraju se sve osobe koje na testu inteligencije ostvaruju rezultate niže od 69 bodova. Dijagnoza je to koja se stječe rođenjem te se ne liječi. U medicinskom smislu naznačava se imenom mentalna retardacija te se dijeli na četiri stupnja:
1. blaga mentalna retardacija – osobe s dijagnozom blage mentalne retardacije zaostaju za svojom dobnom skupinom, ali velika većina završava osnovnoškolsko i prilagođeno srednjoškolsko obrazovanje

2. umjerena mentalna retardacija – osobe s dijagnozom umjerene mentalne retardacije imaju očigledne teškoće u govoru i dostizanju osnovnih parametara razvoja, ali danas uz asistenciju mogu završiti osnovnoškolski program, te pohađati različite vrste dnevnih boravka ili radnog osposobljavanja za samostalno izvršavanje osnovnih radnji

3. teška mentalna retardacija – osobe koje imaju dijagnozu teške mentalne retardacije imaju teže teškoće od osoba s umjerenim teškoćama te najčešće ne završavaju osnovnoškolsko obrazovanje

4. duboka mentalna retardacija – osobe s dijagnozom duboke mentalne retardacije su najčešće nepokretne te dožive kraću životnu dob.

Važno je naglasiti da se, unatoč medicinskim nazivima, termin “mentalna retardacija” danas ne koristi prilikom adresiranja ove skupine jer je duboko stigmatizirajuć, pri čemu na prvo mjesto stavlja teškoću, a ne osobu. Umjesto toga koristi se sintagma “osoba s intelektualnim teškoćama” za odrasle osobu te “djeca s teškoćama u razvoju” za osobe mlađe od 18 godina.

Iako promjena načina adresiranja pomaže ovoj skupini, ona nije dovoljna. Naime, valja pripaziti da se u svakom postupanju prema osobi s intelektualnim teškoćama, kao i komunikaciji, pristupa s dostojanstvom i poštovanjem. Ono što smo poticali kroz cijeli projekt, a nastavljat ćemo poticati u budućnosti je:

  1. Odraslim osobama s intelektualnim teškoćama koje su znatno starije od nas potrebno je obracati se s Vi, pogotovo u slučaju da se oni na taj način obraćaju vama.
  2. Ako niste dobro razumijeli osobu s intelektualnim teškoćama, što se često događa s specifičnih govornih teškoća pojedinih osoba s invaliditetom, potrebno je zatražiti da osoba ponovi rečeno kako biste bili punopravno uključeni u razgovor, a ne se praviti da ste razumijeli poruku.
  3. Potrebno je osobama s intelektualnim teškoćama dopustiti da do kraja  izgovore sve što su naumili bez obzira koliko to vremena oduzelo.
  4. Potrebno je obratiti pažnju na interese osobe s intelektualnim teškoćama, a izbjegavati generaliziranje i podrazumijevanje da sve osobe iz ove skupine zanima isto.
  5. Izbjegavajte upotrebu sarkazma, ironije i preteških riječi za koje smatrate da ih osobe s intelektualnim teškoćama možda neće razumijeti.
  6. Iako se može činiti da su dobno na nižoj razini, odraslim osobama s intelektualnim teškoćama potrebno je obracati se što je više moguće u skladu s kronološkim godinama – izbjegavati način obraćanja koji je djetinjast i primjeren vrtićkoj dobi djece.

Projekt Filcaj solidarnost provodi skupina mladih studenata socijalnog rada preko udruge Aktivni građani. Financira ih Agencija za mobilnost I programe Europske unije preko fonda Europske snage solidarnosti.

Članovi projektnog tima “Filcaj solidarnost”

Kao što kontinuirano naglašavamo, projekt “Filcaj solidarnost” provodi skupina mladih studenata socijalnog rada odnosno socijalne politike. To znači da su mladi samostalno raspisali, prijavili te trenutno vode ovaj projekt. Ovaj nastavak bloga iskoristiti ćemo kako bismo predstavili svakog člana tima i njegove uloge u realizaciji projekta.

Tamara Galinec sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada, trenutno na diplomskom studiju socijalne politike. U projektu ima ulogu objavljivanja na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Kroz ovaj angažman, podiže vidljivost projekta te dijeli rezultate koje postižemo sa širom  javnošću. Osim rada na dustvenim mrežama, pomogla je u raspisivanju projekta i to u pitanju vidljivosti projekta.

Martin List također je prvostupnik socijalnog rada te na diplomskom studiju socijalnog rada. Od početka je dao ideju provedbe projektnih aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici. U projektu je zadužen za komunikaciju s našim partnerom Osnovnom školom Dubrava u Vrbovcu. Martin dolazi iz mjesta Dubrava te zbog poznavanja zajednice lakše dolazi do svih kontakata koji su nam bitni za ostvarenje projekta. Osim komunikacije sa školom, Martin ima ulogu prijevoza materijala, pisama i dokumenata te djelatnice Ozane koja je uživo prenijela znanje filcanja u školi Dubrava.

Mate Lasić na diplomskom je studiju socijalne politike, a na ovom projektu sudjeluje u vidu kupovine materijala i drugih potrebnih troškova za provedbu projekta te čuvanju računa troškova. Sudjeluje i na sastancima i aktivnostima na kojima prisustvuju svi članovi tima.

Jelena Dabro studentica je socijalnog rada. Od početka projekta imala je značajnu ulogu u raspisivanju projekta. Tijekom trajanja projekta piše blogove vezane uz projekt za web stranicu. Osim toga, potiče i smišlja kreativne aktivnosti našeg projekta poput slanja pisama, radionicu izrade ovca te izradu ekološki prihvatljivih vrećica. Trenutno organizira diseminacijski event za naš projekt.

Ivona Tomurad sveučilišna je prvostupnica socijalnog rada te studentica diplomskog studija socijalne politike. Voditeljica je projekta “Filcaj solidarnost”. Ova uloga podrazumijeva zadatke koordinacije projektnih aktivnosti, sastanke s partnerima te nadzor i izvještavanje o projektnim aktivnostima, financijama i diseminaciji rezultata. Zajedno s Tamarom provodi i vidljivost projekta. Također je imala veliku ulogu u  raspisivanju projekta.

Raspisivanje projekta solidarnosti

Kroz prošli tekst na temu projekata solidarnosti razjasnili smo što su projekti solidarnosti, tko ih može provoditi i čemu zapravo služe, a sada ćemo se pozabaviti temom mentora i raspisivanja projekta.

Za početak, tko je i što je mentor? Mentor u projektu solidarnosti može biti bilo koja punoljetna osoba koju vi kao skupina mladih prepoznate kao mogući oslonac u temi kojom se vaš projekt bavi. Dakle, mentor ne mora imati nikakvu specifičnu edukaciju o mentorstvu niti ga birate s neke liste ponuđenih mentora – tražite ga sami ukoliko smatrate da vam je mentorstvo potrebno kroz proces prijave i provođenja projekta. Vaš odabrani mentor vas smije savjetovati kroz sve faze projektnog procesa, od prijave do evaluacije, a za svoj rad na projektu može primiti i honorar.

Kada smo skupili barem 5 ljudi, razradili ideju o projektu i odabrali mentora, prelazimo na generalno najkompliciraniji dio cijeloga procesa – raspisivanje projekta. Raspisivanje projekta je nešto s čime se većina mladih nije nužno susrela te im izgleda zastrašujuće, stoga ćemo pokušati objediniti sve važne informacije u ovom blogu.
Prvi korak je odlazak na web stranice European Youth portala https://europa.eu/youth/solidarity, gdje svi članovi grupe moraju izvršiti registraciju. Zatim, potrebno je nabaviti OID broj organizacije preko koje prijavljujete projekt ili vođe grupe ukoliko projekt prijavljujete kao skupina pojedinaca.
Nakon uspješne i kompletne registracije na portalu nužno je provjeriti otvorene pozive i rokove za predaju projektnih ideja te preuzeti vodič kroz Europske snage solidarnosti koji će vam pomoći u daljnjem razumijevanju samog programa i projekata koji se provode. Na portalu se također nalazi primjer obrasca prijave projekta dostupan za preuzimanje na linku: https://europa.eu/youth/sites/default/files/european_solidarity_corps_-_solidarity_projects.pdf
Pitanja iz primjera obrasca će se ponoviti na pravoj prijavi (koja se također vrši online putem preko portala), ali važno je napomenuti da će vaše odgovaranje na njih biti ograničeno brojem znakova, stoga na pitanja pokušajte odgovarati što konciznije. Ukoliko niste sigurni jesu li vaši odgovori dovoljno kratki, a jasni, pokušajte ih dati na čitanje nekome tko nema dodira s vašim projektom – ukoliko ta osoba shvati o čemu se radi to je dobar znak.
Vašu prijavu projektne ideje ocjenjivati će vaša nacionalna agencija, u slučaju Republike Hrvatske to je AMPEU (Agencija za mobilnost i programe Europske unije), koja stoji i iza stranice https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/ .
Pomoć od strane Agencije možete tražiti kroz sve faze projektnog procesa, uključujući i slanje projektne ideje na pregled prije prijave te pomoć pri provođenju projektnih aktivnosti. Kao u svemu i u provedbi projekata zna doći do nepredvidivih situacija, stoga je dobro imati na umu da se možete obratiti Agenciji za savjet i pomoć, posebice ukoliko vam se nastali problem čini pretežak za samostalno rješavanje.
Rezultati o financiranju projektnih ideja objavljuju se također na portalu te ukoliko vaš projekt bude izabran za financiranje biti ćete pozvani na potpisivanje ugovora o financiranju, nakon čega ćete dobiti pristup odobrenim projektnim sredstvima i moći započeti s provedbom projekta.

Nadamo se da su vam naše praktične informacije pomogle u odlučivanju na prijavu vlastite projektne ideje te da ćete nas pratiti i kroz iduće objave u kojima ćemo se detaljnije baviti projektnim aktivnostima i troškovima. Ne zaboravite, idući rokovi za prijavu projekta solidarnosti su 7. svibnja 2020. u 12.00 i 1. listopada 2020. u 12.00 po briselskom vremenu, što znači da još imate vremena i priliku da provedete svoju ideju u djelo!

Što je pandemija korona virusa donijela projektu #FilcajSolidarnost?

Ideja za projekt Filcaj solidarnost prvi put se pojavila u prosincu 2019. godine. U to vrijeme o korona virusu se pričalo kroz šalu, kao nečemu dalekom i nepoznatom. Kada je u ožujku započela karantena u Republici Hrvatskoj, odlučili smo to vrijeme iskoristiti za raspisivanje projekta. Mislili smo tada kako nam je korona virus ipak donio i nešto pozitivno – vrijeme potrebno za raspisivanje projekta, koje inače ne bismo imali. Međutim, došao je srpanj, a s njime i odobrenje našeg projekta.

Planirani početak projekta bio je datum 1.8.2020 godine. Bilo je to u vrijeme kada nije bio poznat način na koji će se odvijati nastava u školama i ustanovama za obrazovanje osoba s intelektualnim teškoćama. Upravo su dvije takve ustanove – udruga Ozana i osnovna škola Dubrava naši partneri u projektu. Kako bismo doskočili nepovoljnoj situaciji uzrokovanoj korona virusom, odlučujemo odgoditi početak projekta na datum 1.10.2020 godine.

1.10.2020. epidemiološka situacija nije se bitno promjenila. Međutim, nadu nalazimo u tome da oba naša partnera pristaju biti dio projekta te potpisuju sporazum o suradnji. Do prosinca smo pokušali dogovoriti početak osmišljenih aktivnosti, no stvari se nikako nisu razvijale u pravom smjeru. Točnije, došlo je do provođenja nastave u online obliku, zabrane ulaska vanjskih suradnika u obrazovne ustanove te nemogućnosti okupljanja veće skupine ljudi. Međutim, nismo odustajali od naše ideje, stoga smo odlučili provesti je barem u nekoj mjeri. Zbog svega navedenog, dana 18.12.2020. mijenjamo naše aktivnosti u dogovoru s Agencijom.

Naime, kako vanjskim suradnicima nije dozvoljen ulazak u obrazovne institucije, odlučili smo dovesti učiteljice u Ozanu, te ih tamo podučiti filcanju i pokazati im radove korisnika Ozane. Na ovaj način učiteljice dobivaju uvid u mogućnosti i rad osoba s intelektualnim teškoćama. Iako se ideja činila dobrom i provedivom, i tu smo naišli na nekoliko problema. Zbog straha od zaraze korona virusom, navedene smo radionice odgodili 2 puta. Međutim, kako to često u životu bude, nagrađeni smo za našu strpljivost te smo dana 29.1.2021. proveli radionicu filcanja s učiteljicama u Ozani, a dana 12.2.2021. radionicu filcanja u Osnovnoj školi Dubrava. U nastavku donosimo dojmove.

Učiteljica Sanela: “Prekrasno je to što radite. Naši učenici već prepričavaju roditeljima kako, po uzoru na svoje bake, šalju pisma. I to dečkima i curama koji rade vunene papuče. Filcanje ih je oduševilo, posebno jer se radi o seoskoj djeci koja su okružena prirodom. Puno  im znači da se i u školi mogu povezati s prirodom i prirodnim materijalima. Meni se također sviđa što ste specifično nas učitelje educirali. Smatram da to daje veći potencijal održivosti te da ćemo lakše nastaviti filcati i nakon kraja projekta.“

Sudionica projekta Jelena: “Baš sam sretna što napokon počinjemo s pravim aktivnostima našeg projekta. Drago mi je da smo mi sudjelovali barem online putem.“

Djelatnica Ozane Branka: ”Drago mi je da ste unatoč pandemiji uspjeli organizirati ove radionice. Odlično ste se snašle u radu s vunom te vidim ogroman potencijal u učiteljicama.“

Učiteljica iz osnovne škole Dubrava: “Drago mi je da sam ovdje i da učenici sudjeluju. Da nije bilo ovog projekta,  ne bih mogla zamisliti da bi osobe s intelektualnim teskocama mogle poducavati filcanju ili icemu tako kompleksnom.“

Projekt “Filcaj solidarnost” provodi skupina mladih studenata socijalnog rada preko udruge Aktivni građani, a financira ih Agencija za mobilnost I programe EU iz fonda Europske snage solidarnosti.

Početak rada na projektima solidarnosti

Europske snage solidarnosti mogu biti odličan način da se mladi aktiviraju u zajednici, razvijaju svoje vještine i doprinose boljitku okoline. Ali, za nekoga izvan svijeta europskih zakona, fondova i stručnog žargona može biti zbunjujuće započeti priču Solidarnosti i pretvoriti svoju ideju u hvalevrijedan projekt. Stoga ćemo kroz seriju blogova pokušati približiti naše iskustvo s projektima solidarnosti – od početne ideje do kraja provedbe.

Za početak, tko smo mi? Projekti solidarnosti podrazumijevaju sudjelovanje skupine od minimalno 5 mladih osoba pa smo takva skupina i mi – 5 studenata socijalnog rada. Poput većine studenata, nemamo posebno iskustvo u struci, potrebna znanja ni vještine za provođenje skupih i sistematski promjena cjelokupnog društva, ali imamo uvid u svakodnevni život i probleme naše okoline. Razmišljajući o potrebama naše lokalne zajednice, dolazimo do početka našeg projekta – što bi u našoj zajednici moglo biti bolje?

U Republici Hrvatskoj živi 12% osoba s invaliditetom, dok u osnovnoj školi Dubrava, u općini pored Vrbovca, 9% učenika ima neku vrstu teškoće u razvoju. Paralelnost ta dva broja dovela je do ideje da je potrebno dubinski integrirati osobe s intelektualnim teškoćama u naše društvo te kako je Vrbovec pravo mjesto za početak. Drugi važan faktor djelovanja u zajednici bila je ekološka održivost, odnosno poticanje ekološkog razvoja i oslanjanje na isti tijekom cijelog projekta-solidarnost s ljudima i prirodom. S obzirom da kao metodu razvoja solidarnosti koristimo tehniku filcanja, naziv projekta Filcaj solidarnost došao je sasvim prirodno.

S idejom o potrebama zajednice i skupinom koja je voljna djelovati, prelazimo na idući korak – kako zapravo možemo doprinijeti zajednici i ostvariti pozitivne rezultate? U kontekstu inkluzije osoba s intelektualnim teskoćama u društvo, znali smo da ne želimo provoditi edukacije i djelovati izravno na širu javnost, isključujući ciljanu skupinu u aktivnostima, već da ih želimo izravno osnažiti. Kada tome dodamo zagovaranja ekološke održivosti, dolazimo do udruge Ozana – našeg partnera u projektu i idealima. Udruga Ozana već 30 godina djeluje na području Zagreba skrbeći o osobama s intelektualnim teškoćama i djecom s teškoćama u razvoju. Poseban naglasak stavljaju na brigu o okolišu kroz djelovanje u EWE organizaciji koja zbrinjava odbačenu vunu diljem Europe. S udrugom Ozana razvili smo ideju spajanja djece i učitelja iz Osnovne škole Dubrava s edukatorima i korisnicima udruge Ozana kroz niz radionica filcanja. Korisnici Ozane tako dolaze u ulogu mentora u metodi filcanja te djeca s teškoćama u razvoju, djeca bez teškoća i učitelji iz Osnovne škole imaju priliku vidjeti osobe s invaliditetom kao stručnjake u nekom području.

Nakon razrade problema, ideje o rješenju i pronalaska partnera kreće raspisivanje projekta te provođenje ideje s papira u realnost provođenjem projektnih aktivnosti, odnosno niza radnji koje doprinose vašem određenom cilju. U tom procesu glavnu ulogu preuzima upravo skupina mladih razrađujući specifičnosti projekta, troškove i aktivnosti koji se prijavljuju Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Proces prijave stoji između ideje o promjenama na bolje i njihovog provođenja stoga ćemo se u sljedećem tekstu baviti svakim korakom i (ne)predvidim problemima biranja mentora, pisanje realno provedivog projekta i čekanja rezultata.

Projekt se financira sredstvima Europske unije iz fonda Europskih snaga solidarnosti.

Mentalno zdravlje je #važno!

Na današnji dan, 10. prosinca, obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava.

U vrijeme pandemije Covid-19 sve češće govorimo o ljudskim pravima i načinima na koja su nam ona ograničena, zanemarujući pritom da je i pravo na mentalno zdravlje – ljudsko pravo. Mentalno nam zdravlje osigurava osobnu svrsishodnost i dobrobit, bolju kvalitetu života te bolje zdravlje. Posredno, ono promiče zdravo učenje i rad, kao i uključenost u različite socijalne akcije i interakcije.

Mentalno zdrava osoba produktivna je u socijalnom i radnom okruženju,  te ima kapaciteta za nošenje sa životnim teškoćama i stresovima, a da pritom nije ugrožena njezina psihološka dobrobit. Suočavanje s teškoćama na području mentalnog zdravlja uobičajena je pojava, a sama prevalencija mentalnih poremećaja na području Europske unije je u konstantnom porastu. Procjenjuje se da otprilike 400 milijuna ljudi ima iskustvo mentalnih poremećaja, pri čemu žene i muškarci doživljavaju i suočavaju se s različitim simptomima. Također, prema stručnim procjenama depresija na području Europske unije postaje drugi zdravstveni problem, iza kardiovaskularnih bolesti, a Svjetska zdravstvena organizacija je 21. stoljeće proglasila stoljećem depresije.

 O teškoćama mentalnog zdravlja i pravima osoba sa psihičkim smetnjama važno je govoriti kako bi se razbili mitovi da mentalne teškoće nisu bolesti te da su to samo prolazne smetnje i faze. Takvi su mitovi bili posljedica kršenja ljudskih prava na dostojanstvo te etiketiranja osoba s psihičkim smetnjama, ali i posljedica nekadašnjeg nerazumijevanja kompleksnosti funkcioniranja mozga i psihičkih teškoća. Rad na području mentalnog zdravlja obuhvaća stručna znanja i vještine pružene od strane stručnjaka poput liječnika, psihologa, psihoterapeuta te ostalih srodnih pomagačkih zanimanja. U vrijeme kada su nam posjeti stručnjacima u području mentalnog zdravlja ograničeni, a pomoć u tom vidu smanjena, važno je prepoznati simptome narušenog mentalnog zdravlja, od kojih su najčešći: umor, glavobolja, promjene u gastroenterološkom sustavu, znojenje te ubrzan rad srca.

Uz to, postoji nekoliko koraka kojima sami možemo raditi na očuvanju vlastitog mentalnog zdravlja. Ti koraci najčešće obuhvaćaju odmaranje i duboko disanje, održavanje zdrave rutine koja uključuje zdravu prehranu i vježbanje, povezivanje s drugim značajnim osobama iz naše okoline te posvećivanje kvalitetno ispunjenog vremena sebi i drugima.       

Pozivamo vas da više o mentalnom zdravlju potražite na Facebook stranici projekta „Mentalno zdravlje za sve“ kojeg provodimo u sklopu programa Erasmus+.

#mentalnozdravljezasve#aktivnigrađani

Pridruži nam se! #startamo

Dobrodošao/la na našu novu web stranicu 🙂

Upravo se nalaziš na dijelu stranice gdje ćemo objavljivati sve naše aktivnosti i novosti.

Na prvoj održanoj skupštini izabrali smo naše zakonske predstavnike, a to su:

Ana Maria Mihinica – predsjednica

Dorotea Jauk – potpredsjednica

Mate Lasić – zakonski zastupnik

Ukoliko želiš s nama raditi promjene u društvu, osmišljavati i provoditi različite projekte koji će obogatiti tebe, a i tvoju okolinu – PRIDRUŽI NAM SE!

Možeš nam se pridružiti šaljući nam poruku preko obrasca na web stranici ili nas kontaktiraj putem društvenih mreža 🙂

Budi promjena koju želiš vidjeti! (Mahatma Gandhi)

#promjene#aktivnigrađani#startamo#udruga